Kongres "Renovabisa" - obnova u Jugoistočnoj Evropi

Proteklog vikenda održan je kongres “Renovabisa”-katoličke organizacije za pomoć u obnovi zemljama Jugo-Istočne Evrope.

Pod motom “opremiti društvo-širiti vjeru” u minhenskom predgradju Freising okjupilo se oko 300 aktivista iz 27 zemalja i pokušalo je sažeti učinak ."Renovabis" je itekako prisutan i u obnovi u Bosne i Hercegovine.

Rijetko se gdje u Njemačkoj okupi toliko ljudi koji pomažu obnovu Jugoistočne Evrope, kako aktivista sa pomenutog područja, tako i Nijemaca koji koordiniraju brojne projkete kao u

Freisingu. “Renovabnis” je ustvari nastao kao odgovor na pad Zida i raspad Istočnog bloka u periodu 89/90.

Sveštenik Eugen Hillengas prvi od voditelja programa obnove u Jugo-Iastočnoj Evropi kaže kako je vrlo bitno da se aktivnost "Renovabisa" obznani ne samo na području Balkana nego i u samoj Njemačkoj:

“Zadatak svih humanitarnih organizacija koje pomažu obnovu , dakle ne samo Renovabisa, jeste da se istovremeno sa pomoći medju Nijemcima pobudi interesovanje za ono što se na terenu čini, u ovom sluzčaju u regionu Jugo-Istočne Evrope”

Valja reći da se crkveni, socijalni i razvojno-politički priojekti uglavnom finasiraju donacijama njemačkih katolika.

Cilj je naravno da ljudi Srednje i Jugo-Istočne Evrope uzmu sudbinu u svoje ruke, te civilno društvo izgradjuju na krišćanskim osnovama. Ali, civilno društvo je u ovim zemljama još nježna biljka koja traži njegu.

Od svog osnivanja “Renovabis” je podržao čak 14 000 projekata u 27 zemalja, za šta je izdvojeno 400 miliona eura. Ali, učinak je različit i posebno je spor, u zemljama koje nisu članioce EU, kaže voditelj “Renovabisa” u Njemačkoj Dieter Demuth:

“Imam utisak da je lakše graditi zgrade i institucije, nego li mijenjati mišljenje u glavama ljudi ovog regiona. Možda je bilo iluzorno da smo i pomislili da će to ići lako.Ali bi u cjelini gledano, mogli izvući pozitivan bilans. Jer je zaista učinjeno mnogo i tako moramo činiti i ubuduće”

Na tom putu nazvanom “Investiranja u ljude” mora biti više ljudi, nego je do sada bio slučaj. Stoga je “Renovabis” sve krišćane pozvao da se više založe na planu izgradnje civilnog društva na području koje tek pristupa modernoj Evropi.

“Renovabis” u tom smislu pomaže kako u crkvenom tako i socijalnom pogledu, za što je kako je rečeno u Minhenu najbolji primjer Bosna i Hercegovina. Tamo “Renovabis” sudjeluje u dogradnji karitativnih ustanova kao što su:dječiji vrtići, dnevni boravak za ograničeno sposobne i porodična savjetovališta.

Direktor "Caritasa"u Mostaru Ante Komadina medjutim naglašava kako u zemlji osim verblne nedostaje i stvarna podrška države:

“Kada se povede riječ o tome kako trebamo biti ugradjeni u budžetske planove, onda nailazimo na pravi zid. Zbog svega toga je naša akrivnost u obnovi civilnog društva i dalje prevashodno usmjererna na pomoć iz inostranstva.

Nastojanje da krišćani svih vjerioispovjwesti govore istim glasom, jedan je od ciljeva kojima teži Renovabis. To je čini se pošlo za rukom fratru Alberu Krista na Kosovu:

“Caritas" ima nekoliko projekata koji su uključene djevojkle sa područja nekadašnjeg Sovjetskog saveza. Stoga smo pokrenuli projekat sa Islamskom zajednicom i Caritasom i on je naišao na dobar odaziv. Predrasuda zasad nema i sve funkcioniše jako dobro".

Konstantin Kuznecov iz pravoslavnog reda bavio se proučavanjem crkvenih struktura i socijalnih projekata u Njemačkoj, a podržao ga je mitropolit Nižni novgoroda.

Konkrtetno u ponovnom uspostavljanju djakonija, koje su rasturene u vrijeme Oktobarske revolucije 1917. Sada bi djakonije,recimo, imale socijalno-karitativne zadaće u društvu.

"Pravoslavna Crkva u Rusiji ima pozitivnu sliku o djelatnostima djakonija i Caritasa na Zapadu i spremna je saradjivati sa obje ove crkve"

Što se tiče izazova u budućnosti i izgradnje sitema vrijednosti u obrazovanju, bitna je razmjena iskustava u katoličkom obrazovanju. Ovu dimenziju je posebno podvukao i poljski nadbiskup od Gnesena Henrik Mašinski. Politika i ekonomija u gradnji jedne nove i moderne Evrope ne smiju biti glavni prioriteti rekao je on i dodao:

“Krišćani su Evropi nužni, jer postoje odredjene vrijednosti koji su u izgradnji Evrope neophodne. Sveti otac je u Gnesenu posebno napomenuo: Nema stvarnog ujedninjenja Evrope sve dok se ne postigne jedinstvo evropskog duha. Upravo na tom jedinstvu duha Evrope moramo još poraditi".

Barbara Coelen

Barbara Coelen