Korisnici interneta zaokružuju istoriju

„Želim Vam samo predati ovaj svežanj spisa. Dobio sam ga od svog dede. Prije nego što to djeca bace, želim da Vam ih dam." Bile su to riječi jednog starijeg gospodina, koji je organizatorima projekta pod nazivom "Europeana"- sjećanja na period od 1914 -1918. donio svesku sa pjesmama vojnika, koji su učestvovali u 1. svjetskom ratu. U okviru tog projekta četiri dana su se istoričari, arhivari i naučnici pobrinuli za 100 ljudi, koji su sa sobom donijeli privatna sjećanja na Prvi svjetski rat. Bila su to ljubavna pisma, razglednice i fotografije. Sve to sada treba da bude dostupno širokoj javnosti.

Europeana je jedna vrsta evropskog, digitalnog pamćenja. Preko internet portala www.europeana.eu korisnicima na raspolaganju stoji više od 15 milliona objekata. Ovaj broj stalno raste. Biblioteke i arhivi otkrili su tzv. „Crowdsourcing". Pojam se odnosi na aktivno sudjelovanje korisnika u kreiranju sadržaja na internetu. Prije svega na socijalnim mrežama Facebook & Co. korisnici nisu samo aktivni konzumenti već i aktivni kreatori sadržaja.

Početna skepsa nestala

Novina je i da se oni koji pišu istoriju sve više služe tzv. Crowdsourcing-om i čak motiviraju korisnike da razne sadržaje stavljaju u internet. Uključivanje takvog digitalnog "inteligentnog jata" je potpuno u trendu, kaže Britta Woldering iz Njemačke nacionalne biblioteke, koja koordinira projekt Europeana 1914 -1918. u Njemačkoj. Moguće je da profesionalci, koji se bave "istorijskim sjećanjima", imaju protiv da takve stvari rade laici, ali sadržaji na odgovarajućim web portalima su itekako vrijedni, dodaje Britta Woldering. Pored toga oni se jako raduju da istoričari odjednom pokazuju tako veliki interes za zaostavštinu njihovih očeva i djedova.

Neki se pitaju i čemu sve to? Tim prije što su biblioteke i arhivi naprosto zatrpani materijalom. Jens Prellwitz, specijalista za svjetske ratove smatra da ova dokumenta, koja predstavljaju lična sjećanja sudionika, ispunjavaju istorijske praznine i zaokružuju istorijsku istinu. „Dokumenti se slijevaju u naučni ogranak, koji se bavi ne toliko političkim i vojnim koliko socijalnim i kulturalnim implikacijama rata", kaže Prellwitz. U njima se vidi kako su vojnici doživljavali užas u rovovima ali i kako se u društvu reflektirala primoranost žena da preuzmu muške poslove, jer je sve više manje muškaraca stajalo na raspolaganju? Ono što je bilo nezamislivo, a to je da žene voze tramvaje, postalo je u ratu njemačka svakodnevica. Smisao i cilj svega je da se cijeli materijal obuhvati na jednom mjestu u internetu i stoji na raspolaganju svim korisnicima u svijetu, u svako doba, kada god nekome zatreba.

Autor: Birgit Görtz / Jasmina Rose
Odgovorna urednica: Belma Fazlagić Šestić