Klüngel in Kroatien

Hrvatska je zemlja automobila. Sa oko 280 kilometara na milion stanovnika, mreža puteva u toj zemlji duplo je gušća od prosjeka Evropske unije. U posljednjih 15 godina u niskogradnju je uloženo tri milijarde eura. Preskupo, smatra zagrebački novinar Antun Petrović, dugogodišnji ekspert za problem korupcije koji je na čelu hrvatskog ogranka organizacije „Transparensi internešnel”.

„Prosječna cijena jednog kilometra autoputa 2003. godine bila je četiri miliona eura, a sada je 17 miliona eura – to je podatak sa kojim je u javnost izašao bivši ministar obnove i razvoja Radimir Čačić. Istina je, takođe, da saobraćajnica Zagreb-Sisak, koja ima nekih 40-tak kilometara i koja ide kroz ravnicu, košta otprilike kao četvrtina ’Dalmatine’ – to je auto-put od Zagreba do Splita. A na ’Dalmatini’ ima vijaduktova, mostova, tunela…“

Zašto jednostavno kada može i komplikovano

Kraći i lakši put bio je mnogo skuplji – to ukazuje na moguće zloupotrebe. Da li to državno preduzeće „Hrvatske autoceste“ namerno troši previše kako bi se učesnici u izgradnji obogatili na poslu vrijednom milijarde? Za to još uvijek nema dokaza. Pored hrvatskog pravosuđa, dokaze o eventualnoj korupciji prikuplja i Kancelarija Evropske unije za borbu protiv prevara (OLAF).

Iz evropskih fondova, u izgradnju putne mreže u Hrvatskoj ulagani su milioni, kao na primjer u slučaju auto-puta Zagreb-Rijeka za koji je izdvojeno 300 miliona eura. Sada bi trebalo da bude utvrđeno da li je cijena bila „napuhana“. Novinar riječkog „Novog lista“ Darko Pajić ukazuje na slučaj firme „Skladgradnja“:

„Ta firma je, konkretno na auto-putu Rijeka-Zagreb, dobijala vrlo vrijedne poslove i sa prilično velikim procentom udjela u ukupnoj vrijednosti ugovora, a da, u stvari, nikada na tenderu nije učestvovala već je uvijek te poslove dobijala u svojstvu podizvođača. Riječ je o firmi koja je na toj dionici gradila tunel 'Hraste' bez da je ikada ranije izgradila bilo koji tunel.“

Rođačke veze

To je bilo moguće jer je „Skladgradnja“ u vlasništvu dvojice rođaka bivšeg ministra spoljnih poslova Miomira Žužula. Braća Neven i Jozo Žužul već mjesec dana su u pritvoru. Da li to znači da pravna država ipak funkcioniše? Novinar iz Rijeke sumnja u to: „Zato što se to radi vrlo sofisticirano na način da se već u samom startu, kad se pišu uslovi tendera, ti uslovi procjenjuju prema onoj firmi za koju se na kraju želi da dobije posao. Sigurno da tu ima posla za OLAF.“

I nije riječ samo o izgradnji puteva već i o brodogradnji, snabdijevanju vojske, trgovini, poslovanju naftne industrije, prehrambene i farmaceutske. Pod istragom je i bivši premijer Ivo Sanader. Posljednjih mjeseci hrvatsko pravosuđe moralo je da uvede dodatne smjene kako bi moglo da prekontroliše sve navode o mogućim prevarama, između ostalog i one iz medija.

Autor: Filip Slavković

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić