Korupcija najveći problem Kosova u 2011.

Godina na izmaku građanima Kosova nije donijela očekivane promjene, ocjenjuje politički analitičar Beljulj Bećaj. On konstatuje da građanin i dalje ima potrebu za elementarnim stvarima “počev od posla, pa do neimaštine. Jer, na osnovu realnih procjena više od polovine građana Kosova u velikoj je neimaštini. Drugo, mislim da je i što se sudskih procesa ili vladavine zakona tiče ipak nažalost sve ispod očekivanja građana. Treće, mislim da što se i spoljne politike tiče, dakle novih priznanja, nije učinjen ozbiljan pomak iako je u međuvremenu desetak novih država priznalo nezavisnost Kosova.”

Dijalog bez realizacije dogovorenog

Prema mišljenju politikologa Bećaja posebno mjesto u 2011. godini zauzima dijalog između Kosova i Srbije koji, kako kaže, nema alternativu. Druga je stvar, navodi Bećaj, što se dijalog odvijao nepripremljen i bez obostrane političke volje da se dođe do njegove konkretizacije:

“Mislim da će se ova greška ispraviti u budućnosti, jer ukoliko dijalog izgubi smisao mislim da ćemo ići u pogrešnom pravcu i ukoliko ne želimo da slijedimo taj pogrešan pravac, mislim da će slijedeća godina biti godina kada ćemo poslije dijaloga imati i ostvarenje dogovorenih otvorenih pitanja između Kosova i Srbije.”

Srbija htjela podjelu Kosova

Poslanica “Jedinstvene srpske liste” u Skupštini Kosova Rada Trajković smatra da je dobro što je u 2011. godini počeo dijalog između Kosova i Srbije. Ona ističe da su dijalog kompromitovale određene grupe ekstremnih ljudi koje su napale i pucale na Kfor. Takođe kaže da su kosovski Srbi imali osjećaj da Srbija traži podjelu Kosova:

„Ono što mislim da je isto tako loše urađeno jeste što smo svi mi imali osjećaj da Srbija pokušava očajnički da uđe u projekat podjele Kosova i makar ja kao stanovnik ispod Ibra imala sam takvu percepciju onog trenutka kada je gospodin Borislav Stefanović došao u Prištinu i sjeo preko puta gospodina Kućija gdje su ispred njih bile zastave, kosovska i srpska. Imala sam osjećaj kao da je na taj način htio da se razgovara u Prištini kao pregovarači dvije države i da nije problem za ono što je ispod Ibra, a na sjeveru Kosova su već bile drugačije poruke.”

Prema mišljenju Rade Trajković do normalizacije odnosa između Srba i Albanaca, došlo bi mnogo brže da nema političara i njihovih loših poruka. “Što se tiče samog odnosa Srba i Albanaca na Kosovu, što se tiče samog naroda, on je toliko gladan da više misli kako će da nahrani svoju djecu, nego da napravi neko zlo komšiji. I da nema političara koji šalju neke zlokobne poruke mislim da bi taj proces išao mnogo brže”, kaže Trajkovićeva.

Zbog korupcija na dnu svjetske liste

Jedan od gorućih problema sa kojim su se susretali građani Kosova u 2011. godini je bila i korupcija, po kojoj je Kosovo svrstano na samo dno svjetske liste. Avni Zogiani, predstavnik Nevladine organizacije za borbu protiv korupcije “Ćohu”, ili u prevodu “Ustani”, ističe da je korupcija na Kosovu razvijena na dva nivoa:

“Na nivou od većih ka manjim, na kome različite kompanije koje su povezane sa politikom dobijaju javne tendere. I na visokom nivou, na kome međunarodne kompanije dobijaju velike projekte koji su od strateške važnosti za Kosovo. Obje strane imaju interes da nema vladavine prava i da nema borbe protiv korupcije, pošto su direktno ili indirektno povezani sa politikom.“

Zogiani napominje i da kosovske institucije svoju agendu uglavnom određuju prema onom šta od njih zahtijevaju stranci. „Kontinuirano su 'međunarodnjaci' imali potrebu za korupcijom, jer je korupcija bila sredstvo za upravljanje kosovskom politikom i do sada nije bilo neke iskrene inicijative da se izgradi, na primjer, zakonska infrastruktura za antikorupciju“, ističe Zogiani.

U 2011. godini pokrenuto je nekoliko istraga i sudskih procesa protiv više visokih kosovskih zvaničnika optuženih za korupciju, ali još uvijek nema rezultata. Istovremeno, godina se završava inicijativom predsjednice Kosova Atifete Jahjage da se formira Savjet za borbu protiv korupcije, pošto se postojeća tijela nisu pokazala efikasnim.

Autorka: Zulfija Jakupi

Odgovorna urednica: Marina Martinović