030511 Klimawandel CO2-Handel Korruption

Prevare sa CO2 certifikatima i ilegalna sječa šuma su samo dva primjera korupcije na koje upozorava Transparency International u svom izvještaju o korupciji u okviru borbe protiv promjene klime predstavljenom u Berlinu. “Da bi borba protiv promjene klime bila uspješna, potrebno je ojačati kontrolne mehanizme”, kaže Edda Müller, predsjednica ogranka Transparency International u Njemačkoj. "U oblasti zaštite klime imamo velika sredstva, po svemu sudeći privatna. Zbog toga mislimo da je potrebno intenzivirati zaštitu klime i istovremeno je osigurati od prevara i korupcije. To znači da nam je potrebna transparentnost o utrošenom novcu i potpisanim ugovorima”, kaže Müllerova.

U principu, korupcija je moguća tamo gdje nema kontrolnih mehanizama. Koliko je klimatsko tržište atraktivno za kriminalne grupe pokazuje krađa CO2 certifikata iz sistema trgovine emisijama u EU. “Certifikate je veoma jednostavno ukrasti”, kaže Henry Derwent, direktor međunarodnog udruženja trgovaca emisijama ugljen-dioksina jer sigurnosni standardi su nezadovoljavajući. Hakeri su u januaru iz baze podataka u Češkoj, Austriji, Estoniji, Grčkoj i Poljskoj ukrali certifikate vrijedne 28 miliona eura. Derwent kaže da se to moglo spriječiti. Udruženje na čijem je čelu Henry Derwent Evropskoj Unijei je prošle godine ukazalo na propuste u sigurnosnom sistemu.

Nisu krađe jedine koje sprječavaju mjere za zaštitu klime. Tu su i zloupotrebe pravila o zaštite klime. Jedna zemlja, naprimjer, može proizvoljno odrediti količinu emisije ispušnih gasova ugljen-dioksina. S obzirom da taj volumen ne može dosegnuti, višak je moguće prodati drugoj zemlji.

I šume na udaru korupcije

“Korupcija ne pogađa samo trgovinu emisijama, odnosno certifikatima CO2, već i šume”, upozorava Transparency International. Godišnje se ilegalno vrši sječa šuma u vrijednosti od 10 do 23 milijarde dolara. Philipp Göltenboth, ekspert za šume iz međunarodne organizacije za zaštitu prirode (WWF) kaže: „Korupcija je vjerovatno jedan od glavnih faktora zašto širom svijeta imamo sve manje šumskih površina. To je prije svega zbog toga što su naprimjer tropske šume često u nepristupačnim područjima ili u zemljama sa visokim indeksom korupcije“.

EU pomoću akcionog plana (FLEGT) želi da se u zemlje Unije uvoze samo drvo i stabla, koja su sječena na legalan način. Sličan projekat već postoji u SAD. WWF u saradnji sa njemačkom vladom radi na metodi identifikacije, sličnoj otisku prstiju, kako bi identifikovala iz kojeg regiona stabla potiču.

Strah od fiktivnih projekata

Prema navodima Gavina Haymana iz međunarodne organizacije za zaštitu prirodnih resursa (Global Witness) Kambodža je najbolji primjer ilegalne sječe šuma. “U posljednjih 15, odnosno 17. godina smo pratili razvoj korupcije u šumarstvu te zemlje i došli do zaključka da su u nju upleteni premijer i članovi vlade. Oni su izdavali licence preduzećima koja su kasnije sjekla šume”.

Transparency International upozorava na mogućnost korupcije u projektima koji još nisu ni pokrenuti, kao što je REDD. Riječ je o programu koji industrijim zemljama daje mogućnost da kao odštetu za povećane količine emisije CO2 pošumljavaju tropske šume. Transparency International očekuje da će u te svrhe godišnje biti izdvajano 28 milijardi dolara i upozorava da bi bez kontrolnih mehanizama novac mogao biti usmjeren u fiktivne projekte.

Autor: Sarah Steffen/Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Jasmina Rose