1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kosovo – izazov za Evropsku uniju

Verica Spasovska2. februar 2007

I Srbi i Albanci smatraju da im se prijedlogom specijalnog izaslanika Ujedinjenih nacija (UN) za pregovore o Kosovu Martija Ahtisarija nudi premalo.

https://p.dw.com/p/AQEz
Martti Ahtisaari u teškoj misiji
Martti Ahtisaari u teškoj misijiFoto: AP

Misija koju je poduzeo specijalni izaslanik UN-a Martti Ahtisari je vrlo teška. Njen uspjeh je s obzirom na zaoštrene pozicije između Srba i Albanaca krajnje neizvjestan. Dodatno ulje na vatru tokom Ahtisarijeve posjete Beogradu, dolilo je protivljenje srbijanskog premijera Vojislava Koštunice da ga uopšte primi. Koštunica je navodno zauzet komplikovanim poslovima oko formiranja vlade. On istovremeno prijeti prekidom diplomatskih odnosa sa zemljama koje budu htjele priznati Kosovo. To navodi na predpostavku da Koštunica u ovom značajnom momentu pokušava izbjeći političku odgovornost. Jer, iako se iz EU krugova već mjesecima može čuti da će se prijedlog na kraju svesti drastično ograničenu nezavisnost, Koštunici je do sada očigledno nedostajala hrabrost da srbijansko stanovništvo pripremi na mogući gubitak pokrajine.S druge strane, kosovski Albanci povećavaju pritisak tako što traže neograničenu nezavisnost navodeći da se o drugoj formi ne može pregovarati.

EU popušta pritiscima

Na taj način rastu i očekivanja albanskog stanovništva na Kosovu. Jer, ono je u proteklim godinama steklo iskustvo da Zapad kada se dese masovni nemiri i nasilne akcije odstupi od svojih zahtijeva i popusti. Tako su nemiri na Kosovu prije tri godine doveli do toga da EU odustane od do tada važećeg postulata koji je glasio: ”standardi prije statusa”. EU sada ne traži da prije određivanja statusa na snazi budu demokratska pravila i da se zaštite manjine. S obzirom da je stečeno iskustvo da se nasilje nagrađuje političkim ustupcima, i sada se može poći od toga da bi moglo doći do nove eskalacije sukoba ukoliko Zapad maksimalno ne ispuni zahtijeve kosovskih Albanaca. Zato su međunarodne mirovne trupe u stanju veće pripravnosti.

Srbima i Albancima potrebna evropska perspektiva

EU je pod znatnim pritiskom da nešto učini. Ona mora donijeti odluku u kojoj se niko od pogođenih neće osjećati kao gubitnik i koju će sve strane ispoštovati. Iz tog razloga riječ ”nezavisnost” se već danima više ne spominje. Obrnuto se ne spominje ni suverenitet Srbije. Jedini put iz ove dileme leži u jasnoj pristupnoj perspektivi EU Srba i Albanaca. Obe sukobljenje strane trebaju znati da su njihove ekonomske i političke razvojne perspektive povezane sa članstvom i da su upućeni na EU. Srbima i Albancima se jasno mora staviti do znanja da je paradoksalno insistirati na suverenitetu kada će diejlove te nezavisnosti srednjoročno gledano svakako izgubiti ulaskom u EU. Moraju razumjeti da se već iz tog razloga primjena nasilja ne isplati. Za EU Kosovo predstavlja elementzarni izazov: ona ovaj konflikt mora uspješno usmjeravati kako bi dokazala da je sposobna voditi jednu zajedničku evropsku vanjsku politiku.