Kosovo je samo izgovor Rusije

Ne stoje tvrdnje vlade u Moskvi da se između konflikta na Kosovu i konflikta na Kavkazu lako može povući paralela, tvrdi list Frankfurter Allgemeine Zeitung. List na prvoj strani objavljuje komentar pod naslovom "Izgovor Kosovo" u kojem stoji kako je NATO na Kosovu djelovao stalno u saradnji sa Vijećem Sigurnosti UN-a, te da su prije vojne intervencije postojale rezolucije koje osuđuju ponašanje vlade u Beogradu. U ovom članku doslovce piše:

Tvrdnje Moskve kako se u njenom susjedstvu odvija genocid nisu dovoljne da bi se intervenisalo silom. Da li je Vijeće Sigurnosti ustanovilo kako Gruzija predstavlja opasnost za sigurnost? Da li je Rusija prije intervencije na bilo koji način dokazala da je riječ o genocidu? Jasno je da vlada u Moskvi ne može skrštenih ruku trpiti kada se njene mirovne trupe napadaju, ali to mora biti na odmjeren način. To što je Rusija pod sumnjivim okolnostima podijelila svoje pasoše stanovništvu Južne Osetije ne može biti izgovor za napad na Gruziju. Međunarodna zajednica se već 15 godina zajedno s gruzijskim vlastima trudi da za Abhaziju i Južnu Osetiju pronađe odgovarajući model autonomije. Te provincije se mogu otcijepiti tek kada im neko to pravo na autonomiju oduzme. Reakcija NATO saveza, koji je uvijek isticao da se na Kosovu radi o ekstremnom i pojedinačnom slučaju, je stoga dobra: NATO je još jednom istaknuo da važi princip odustajanja od sile i poštivanja suvereniteta drugih država. Upravo to su principi za koje se Rusija tako snažno zalagala u slučaju bivše Jugoslavije, završava komentar u listu Frankfurter Algemeine Zeitung.

Istok Evrope: Mladi kupuju kartu u jednom smijeru

Većina mladih u BiH bi napustila tu državu i preselila se u neku zapadnu zemlju, govore rezultati brojnih anketa. U državama koje su nedavno ušle u EU bilježi se upravo takav razvoj događaja. Mladi, ali ne samo mladi nego i radno sposobno stanovništvo Poljske, Bugarske i Rumunije kupuje kartu u jednom smijeru, piše list Tageszeitung iz Berlina, koji prenosi rezultat demografske studije jednog instituta iz Berlina.

Grad Oppeln na jugu Poljske je imao 130.000 stanovnika. Desetina stanovnika je već iselila na zapad. Iz sela oko ovog grada otišla je polovina radno sposobnih muškaraca. U Moldaviji već sada nedostaje jedna trećina mlade generacije. U studiji Instituta iz Berlina se navodi da je to slika buduće Evrope. Neki regioni ostaju bez stanovnika, a neki postaju mobilne, šarolike i inovativne zajednice. Kao zemlje koje profitiraju od migracije stanovništva, studija navodi Irsku koja je privredni bum tokom devedesetih godina prošlog vijeka zabilježila prvenstveno zahvaljujući jeftinoj radnoj snazi sa istoka Evrope. Naučnici tvrde kako će se bez priliva stranaca stanovništvo EU do 2050. godine smanjiti za 50 miliona ljudi. Kao recept za zaustavljanje tog trenda se navodi sljedeće: uspješna integracija stranaca kao u Švedskoj, obrazovna politika kao u Finskoj i politika koja podržava porodični život, što je slučaj u Francuskoj.