Kosovo ključna politička tema

Politički problemi i politička stabilnost će biti i u centru pažnje tokom predstojeće posjete njemačke kancelarke Angele Merkel Beogradu. Kako se naglašava u najavama te posjete, teme razgovora će biti bilateralni odnosi Srbije i Njemačke, međunarodne teme, kao i situacija na Balkanu. Ključno političko pitanje za obje strane će biti problem Kosova. Njemačka trenutno ima 1.100 vojnika u misiji Kfor na Kosovu, i Njemačka pojedinačno ima najveći broj vojnika u ovoj misiji.

Srbija je sa druge strane u delikatnoj situaciji, jer pojeta Angele Merkel dolazi u trenutku očekivanja kandidature za EU, ali i smirivanja situacije na sjeveru Kosova nakon pokušaja Prištine da preuzme kontrolu graničnih prelaza. Analitičari i diplomatski izvori u Beogradu procjenjuju da će Merkelova srbijanskim vlastima pojasniti da nema podjele Kosova, i da sjever Kosova u najboljem slučaju može da dobije neku vrstu autonomije. Navodi se takođe da bi Merkelova mogla zatražiti od vlasti u Beogradu da ugasi institucije države Srbije na Kosovu.

Najveći bilateralni donator Srbije

Njemačka je Srbiji od 2000. godine doznačila oko milijardu eura pomoći i donacija. U tom pogledu ona je najveći bilateralni donator Srbije. Ta sredstva su uglavnom investirana u infrastrukturu, energetiku, vodosnabdjevanje, podizanje kapaciteta lokalnih samouprava, kao i za humanitarne potrebe.

Njemačka je takođe i jedan od najvećih investitora u Srbiji. Zvanični podaci kažu da je Njemačka uložila oko 1,5 milijardi eura u srbijansku privredu. Procjenjuje se da je ta cifra ipak znatno veća, jer se smatra da je čak jedna trećina austrijskih investicija njemačkog porijekla. Olivera Kiro, sekretar Odbora za ekonomske odnose sa inostranstvom Privredne komore Srbije, navodi za DW gdje su do sada bile najveće njemačke investicije u Srbiji:

„Najveće pojedinačno ulaganje je kupovina Hemofarma od strane Stada za oko 480 miliona eura, to je farmaceutska industrija. Sljedeće ulaganje po veličini je trgovinski lanac Metro Cash&Cary sa nešto preko 160 miliona eura. Jedno od velikih ulaganje je i Meser Tehnogas, preko 100 miliona eura. Hemijska industrija Henkel je takođe jedno od velikih ulaganja sa oko 80 miliona eura. U šećernoj industriji bilježimo ulaganje Nord Cukera od oko 50 miliona eura. U Srbiju su uložili i Knauf, kao i brojni investitori u proizvodnji dijelova za automobile poput firmi Leoni i Norma group, tekstilna industrija Falken, kao i mnogi drugi manji investitori“, kaže Olivera Kiro.

Srbija je pozitivan privredni ambijent

Njemačka privreda je u Srbiji organizovana preko udruženja njemačkih firmi, kaže za DW zamjenik predsjednika Njemačkog privrednog udruženja u Beogradu Bojan Predojević:

„Tih registrovanih firmi u Srbiji ima oko 360, i one zapošljavaju oko 20.000 radnika. Firme koje su u tom našem udruženju se u jednoj anketi, koja se organizuje svake godine, izjašnjavaju uopšte o privrednom ambijentu u Srbiji. I moram reći da se sve godine unazad, čak računajući ove posljednje tri da ih nazovem kritične krizne godine, uglavnom izjašnjavaju da je Srbija veoma pozitivan privredni ambijent“.

Brže sa EU propisima

Što se tiče potencijala za dalju privrednu saradnju Srbije i Njemačke, Olivera Kiro ističe da postoji i dalje veliko interesovanje njemačkih investitora za ulaganje u dijelu auto industrije. Takođe, kaže Kiro, Njemačka je zainteresovana za ulaganja u rudarstvo i energetiku, kao i u poljoprivredu i zaštitu životne sredine. Projekti energetike će svakako biti zanimljivi u skoroj budućnosti, dodaje i Predojević. Kao veliki potencijal se prema njegovim riječima pominje i prehrambena industrija, a Srbija tu ima komparativne prednosti u ovom dijelu Evrope. Kriza je donekle uticala na nivo tih investicija, ali Srbija će svakako ponovo biti atraktivna. Ali, isto tako ona mora i sa svoje strane da uloži dodatni napor, primjećuje Predojević:

„I to prije svega proaktivnim pristupom. Ponavljam, neke stvari su možda van naših direktnih mogućnosti, kao što je na primjer Kosovo jedan proces koji će potrajati još neko vrijeme. Ali, u svakom slučaju to je pozitivan poslovni ambijent. To je, recimo, usklađivanje propisa sa Evropskom unijom (EU), i to i brže nego što sama EU traži. To nije nikakva tajna, i Temišvar i Budimpešta su relativno blizu Beograda, to su zemlje sa već uhodanom evropskom perspektivom i praksom poslovanja; jednostavno, Srbija mora što prije da se prilagodi tim uslovima, i da svakome ko želi da investira ponudi iste uslove kao što su oni u Bukureštu, Temišvaru ili Budimpešti“.

Problemi za investiranje

Kada je riječ o kritikama njemačkih privrednika na privredno okruženje u Srbiji, Bojan Predojević naglašava da su to uobičajene primjedbe koje se mogu pronaći i svakodnevno u srpskim medijima:

„Te kritike se u svakom slučaju odnose, između ostalog, i na državnu administraciju i administrativne tokove. To su sigurno i pitanja vezana za tendere, u zagradi korupciju. Naravno, to su donedavno bili i problemi sa Hagom, sada i problem Kosova. To su svakako argumenti koji ne idu u prilog nekom brzom odlučivanju o investiranju u Srbiju, i to bi trebalo sagledati sasvim realno. Jer, kada sjedite negdje gore u Njemačkoj, u fotelji u nekoj firmi, i razmišljate o tome da li ćete investirati, svakako da ćete gledati da investirate u zemlju koja ima manje problema“, kaže Predojević.

Autor: Ivica Petrović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić