1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kosovo – najveći izazov EU

Belma Fazlagić-Šestić13. februar 2008

Kakve će mjere srbijanska vlada poduzeti ukoliko Kosovo u nedjelju proglasi nezavisnost? Ovim pitanjem danas se bave mnogi njemački listovi

https://p.dw.com/p/D6rW
Priština se priprema za proslavu nezavisnostiFoto: picture-alliance/dpa

List „Sueddeutsche Zeitung“ pod naslovom „Kosovo izmišljena država“ piše slijedeće:

„Nekoliko dana prije očekivanog jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, vodeći političari u Beogradu dogovorili su se o protumjerama koje će u tom slučaju poduzeti. Prema dogovoru predsjednika Tadića, premijera Koštunice i predsjednika srbijanskog Parlamenta Dulića, Srbija će poništiti svaki protupravni akt jednostranog proglašenja nezavisnosti. Koštunica je rekao da će Srbija „pravno uništiti“ izmišljenu albansku državu na srpskom teritoriju ukoliko albanski „teroristi“, proglase nezavisnost. Srbijanska vlada je ovih dana usvojila i akcioni plan u slučaju da Kosovo zaista proglasi nezavisnost. Iako nije poznato kakve konkretne mjere će se poduzeti, predpostavlja se da će Srbija ukinuti isporuku struje Kosovu, uvesti trgovački embargo i prekinuti sve diplomatske odnose sa zemljama koje priznaju nezavisnost Kosova. Ovakvi postupci, ubijeđeni su eksperti, mogu naškoditi samo Srbiji.

List „FAZ“ piše o pro i kontra argumentima za stvaranje velike Albanije, nakon što Kosovo proglasi nezavisnost:

„Argument da će nezavisnost Kosova dovesti do stvaranja velike Albanije koja će biti destabilizirajući faktor na Balkanu, koriste uglavnom srbijanski političari u borbi za očuvanje Kosova. Ova tvrdnja ima vrlo nesigurnu osnovu s obzirom da postoji više argumenata protiv, nego za stvaranje velike Albanije. Jedan od njih je regionalno politička uloga koju su imale sve vlade u Tirani od raspada diktature Envera Hodže. Vlada u Tirani je uvijek kada je to bilo u njenoj moći pokušavala umjereno reagovati na sve konflikte izvan svoje istočne granice, a jedan od njih je intervencija NATO-a 1999. godine Da je Albanija u tim trenucima imala istu, destabilizirajuću ulogu kao i Srbija cijeli region bi završio u plamenu. Pored toga, egoisti među albanskim političkim vođama stalo napominju kako je bolje da u budućnosti u Briselu budu dva albanska komesara. Mnogo realističnije je dakle da dvije nezavisne albanske države ubuduće žele njegovati međususjedske odnose

Budući opunomoćenik EU za Kosovo Holanđanin Pietera Feitha će imati težak zadatak piše „Sueddeutsche Zeitung“:

„Vremena kada je Osmanlijsko carstvo slalo svoje najbolje vojskovođe u klanac Balkana, odavno je prošlo. Novi sultani na ovaj poluotok na koji je rat ostavio traga, dolaze iz Brisela ali ne da bi osvajali teritorij već unaprijedlili demokratski razvoj. Upravo ovaj zadatak ima 63 godišnji Holanđanin Pieter Feith koji će upravljati međunarodnom civilnom kancelarijom na Kosovu. On će istovremeno biti i specijalni opunomoćenik EU u Prištini. Pieter Feith važi kao iskusni krizni menadžer. Iskustvo je stekao nadgledanjem implementacije mirovnog sporazuma između indonežanske vlade i pobunjenika u provinciji Acheh na Sumantri. Od povratka u Brisel 2006 godine on radi u uredu specijalnog opunomoćenika za vanjsku politiku i sigurnost Havijera Solane koji misiju na Kosovu označava „najveću i najvažniju u istoriji EU“