Kraj švicarske bankarske tajne?

U švicarskim medijima skoro ne prođe niti jedan dan, a da se ne govori o bankarskoj tajni. Sve je počelo popuštanjem najveće švicarske banke UBS pred američkim pravosudnim organima. Ta je banka nakon ogromnog pritiska iz SAD-a predala podatke o 250 do 300 svojih američkih klijenata te američkim vlastima platila kaznu u iznosu od, preračunato, 620 milijuna eura zbog pomaganja pri utaji poreza. No, zahtjevu da preda podatke o još 52.000 bankovnih računa USB nije htio udovoljiti.

Uglavnom nelegalno stečena sredstva

Na računima u švicarskim bankama nalazi se 3.000 milijardi švicarskih franaka. Procjenjuje se da je 50 do 70 posto tog iznosa novac stečen na protuzakonit način. S druge strane, švicarsko blagostanje počiva upravo na toj dobro čuvanoj bankarskoj tajni i zato se ona do sada toliko uporno branila. Mnogi smatraju da bi ukidanje te tajne znatno ugrozilo domaće bankarstvo. No, unatoč brizi za održanje osobnog standarda, građani su sve manje spremni prihvatiti takve argumente. Jedna Švicarkinja kaže: "Bio bi bolji mali gubitak. Iako se nalazimo u recesiji, ne mislim da ima smisla davati priliku ljudima za ilegalno ulaganje novca u banke." U međuvremenu se 65 posto građana izjašnjava za pružanje pomoći organima drugih država kada se radi o sumnji u utaju poreza. Do sada je to, naime, vrijedilo samo za "poreznu prijevaru".

Čini se da su te promjene raspoloženja u pučanstvu polako postali svjesni i političari. Švicarski predsjednik države, koji je istodobno i ministar financija, Hans-Rudolf Merz nedavno je po prvi put govorio o mogućim promjenama kod bankarske tajne i izrazio spremnost na pregovore o toj temi. Prethodno su pojedine članice skupine G-20, među kojima i Njemačka i Francuska, od Švicarske zatražile promjene te zaprijetile da bi se u protivnom ta država na predstojećem sastanku na vrhu G-20 početkom travnja u Londonu mogla naći na "crnoj listi".

Zaštitinik svih utajivača poreza?

Švicarska je jedina država na svijetu u kojoj postoji razlika između "utaje poreza" i "porezne prijevare". Ta se podjela odražava i na mogućnost pružanja pomoći pravosudnim organima drugih zemalja. Švicarski zakoni dopuštaju pravnu pomoć samo ako se radi o prijevari. Predsjednik švicarskih socijaldemokrata Christoph Levrat zahtijeva da se već jednom ukinu ta pravne finese, a njemu se pridružio i ugledni ekonomski stručnjak Peter Ulrich. On ističe da će u protivnom nastradati cjelokupno domaće gospodarstvo: "Postoji opravdana bojazan da će Švicarska steći glas zaštitnika svih utajivača poreza ovog svijeta i to ne bez razloga."

Naravno, posljedica djelomičnog ukidanja bankarske tajne mogle bi biti povlačenje milijardskih iznosa iz švicarskih banaka. Zato Peter Ulrich predlaže prijelazne rokove. Osim toga, on traži da i sve druge potencijalne "porezne oaze" poput Luksemburga i Austrije postupe isto kao i Švicarska. On je u jedno siguran: bankarskoj tajni je odzvonilo i to do kraja ove godine. Zanimljivo je da bi susjedni Lihtenštajn kao financijsko tržište uskoro mogao uživati bolji ugled nego Švicarska. Ta je kneževina najavila da će i u slučajevima puke utaje poreza ubuduće surađivati sa stranim pravosudnim organima.