Kraj istrage protiv Dodika!?

Neue Zürcher Zeitung piše: Na sudu BiH, pored odjela koji se bavi ratnim zločinima, postoji i odjel za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i zloupotrebe službenog položaja. I tu su zaposleni strani tužioci i sudije. Inzko je svojim ukazom donio odluku da oni u BiH ostaju do kraja 2012., ali ne više sa izvršnom već samo sa savjetodavnom funkcijom. Šta to tačno znači i koja prava strani tužioci i sudije imaju u suzbijanju korupcije je nejasno. Jasno je samo to da se radi o degradiranju međunarodnih tužioca. Inzko je izrazio nadu da se dosadašnji procesi po pitanju korupcije neće odugovlačiti ili zaustaviti. Po njegovim riječima, lokalno bi osoblje odnosno domaći tužioci i sudije trebali što brže preuzeti predmete i nastaviti sa procesuiranjem. U bh. parlamentu je produženje mandata stranim sudijama i tužiocima propalo prije svega zbog otpora Srba.

Dodik nagrađen

Milorad Dodik se želi riješiti stranaca koji istražuju slučajeve korupcije. Najvažniji razlog je što se protiv moćnog vođe u RS već mjesecima vodi istraga zbog pronevjere novca i zloupotrebe položaja. Teško je povjerovati u Inzkove riječi da bi se istraga koju bi preuzeli domaći tužioci mogla brzo i uspješno nastaviti. Lokalno osoblje lakše se stavlja pod pritisak nego strane sudije. Istraga protiv Dodika je premijeru RS-a, koji sudu opovrgava svaku legitimnost, sasvim sigurno veliki trn u oku. On stalno ponavlja da su za njega odgovorni samo sudski organi RS-a, jer od njih nema čega da se plaši. No, i pored savjetodavne uloge stranih tužioca, vlada RS je odluku Inzka nazvala neprihvatljivom. Dodik je ponovo izjavio da će nametnute odluke ignorisati. I dodao da se dugogodišnjoj tiraniji protektora konačno mora oduprijeti. U Federaciji BiH je odluka Inzka također naišla na kritiku zbog toga što strani tužioci i sudije u budućnosti smiju nastupiti samo kao savjetnici. Mnogi u Inzkovom ukazu vide kraj istrage protiv Dodika a time i nagrađivanje ovog političara, koji sistematski torpedira sve pokušaje jačanja praktično nedjelotvorne bh. države", zaključuje Neue Zürcher Zeitung.

Zu Guttenberg - nepotrebno pod pritiskom

Njemačka štampa danas je puna komentara o ministru odbrane Karlu Theodoru zu Guttenbergu i spornom napadu u Kundusu, o čemu je jučer raspravljao i Bundestag na debati "Aktuelni sat". Süddeutsche Zeitung piše da se zu Guttenberg nepotrebno doveo pod pritisak i u članku pod nazivom "Ministar za nekonsekventnost" dodaje: "U aferi Kundus se u centru pažnje našla ličnost, kojoj tu nije mjesto. Aktuelni ministar odbrane Karl Theodor zu Guttemberg je u vrijeme spornog napada u septembru bio ministar ekonomije. Napad u Kundusu nije u domenu njegove odgovornosti. Jedino što je uradio je da je na početku preuzimanja funkcije ministra odbrane rekao da je napad bio primjeren pa potom promijenio mišljenje i rekao da nije. Za način na koji je javnost bila informisana kao i za moguće manipulacije i zataškavanja ogovorni su, rekao je on, drugi. Ali zašto je sada on na udaru? Jer je počinio glupost. Šta su motivi? Uvažavanje vojnika, pogrešni savjeti, površan izvještaj? Bilo kako bilo, zu Guttenberg se korigovao i priznao grešku. Ali, ako je već došao do spoznaje da napad nije bio primjeren, onda se morao distancirati i od pukovnika Georga Kleina, koji je naredio napad", piše Süddeutsche Zeitung.

Kakva je uloga Schneiderhana?

Frankfurter Rundschau dodaje: "Da li je (tadašnji) generalni inspektor Bundeswehra Schneiderhan uskratio zu Guttenbergu dokumente, što bi se moglo okarakterisati zataškivanjem i zloupotrebom položaja ili je to bio nehotičan propust? Koliko god tanka nit odvajala jedno od drugog, na njoj počiva linija odbrane njemačkog ministra odbrane. Ona odlučuje je li zu Guttenberg bio žrtva ili je tražio žrtvenog jarca za sopstveni propust. Generalni inspektor Bundeswehra Schneiderhan čini se odlučan u odbrani svog obraza", konstatuje Frankfurter Rundschau.

Handelsblatt iz Dizeldorfa smatra da je Schneiderhan odgovoran ne samo za uskraćene dokumente: "On se za vrijeme napada u Kundusu nalazio na gornjem nivou a pukovnik Georg Klein, koji je dao naredbu za napad, na donjem nivou komandne odgovornosti. Schneiderhan je navodno tek narednog jutra bio informiran o napadu. Da li je iskusni Klein znao da nosilac komandne odgovornosti ne želi da bude obaviješten? Zu Guttenberg je stalno ponavljao da je riječ o greškama u lancu odlučivanja. Da li i o onima, za koje je kriv Schneiderhan?", pita se Handelsblatt iz Dizeldorfa.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednica: Marina Martinović