1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Krimski Tatari na meti Rusije

Roman Goncharenko 23. april 2016

Dvije godine nakon aneksije Krima, Moskva sve više pažnje posvećuje krimskim Tatarima. Skupština krimskih Tatara - Medžlis, zapravo je zabranjena. Protesti u Kijevu i Strazburu ne pomažu.

https://p.dw.com/p/1Iatw
Foto: picture alliance/ZUMA Press/S. Glovny

To je jedan od najtežih udaraca za krimske Tatare od ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krima, u martu 2014. godine. Moskovsko ministarstvo pravde suspendovalo je u ponedjeljak rad Medžlisa. Predstavničko tijelo krimskih Tatara od sada je na listi organizacija čije su aktivnosti zabranjene zbog ekstremizma, navodi se u saopštenju. Ministarstvo time slijedi odluku državne tužiteljke Krima, Natalije Poklonskaje, od prije nedjelju dana. Ona je još u februaru podnijela zahtjev Vrhovnom sudu poluostrva za zabranu Medžlisa. Odluka još nije donesena.

Medžlis je najviši predstavnički organ krimskih Tatara. Njegova 33 člana svakih par godina bira kongres krimskih Tatara, Kurultaj. Sadašnja suspenzija zapravo je ravna zabrani, jer rad Medžlisa se obustavlja. Njegovi predstavnici više ne smiju da se pojavljuju u državnim ili lokalnim medijima na Krimu, da organizuju masovna okupljanja kao i da koriste bankarske račune. „Sva njihova propaganda se zabranjuje“, izjavila je Poklonskaja.

Savjet Evrope kritikuje

Ruska odluka pokrenula je brojne kritike, kako u Ukrajini, tako i internacionalno. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u utorak je izjavio: „Prekoračena je linija“. Predsjednik parlamenta Andrij Parubij apelovao je na Savjet bezbjednosti UN da reagije protiv tog „zločina“. Bivši vođa krimskih Tatara, koji trenutno živi u Kijevu, Mustafa Džemiljev, suspenziju je u jednom intervjuu ocijenio kao „objavljivanje rata“ narodu.

Krimski Tatari daleko od domovine

Nekoliko dana kasnije Evropska unija i Savjet Evrope apelovali su na Rusiju da ne zabrane Medžlis. Predstavničko tijelo krimskih Tatara mora imati pravo da radi i dalje, traži generalni sekretar Savjeta Evrope, Torbjorn Jagland. Rusija razara prava manjina, kritikovala je u svom saopštenju i organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti Internešenel.

Proukrajinska manjina

Sa oko 300.000 stanovnika, krimski Tatari su poslije Rusa i Ukrajinaca treća po veličini etnička grupa na Krimu. Procjenjuje se da ih ukupno ima oko dva miliona. Za razliku od Rusa, koji su tek u 18. vijeku osvojili poluostrvo, krimski Tatari su tamo živjeli ranije.

U posljednjoj fazi Drugog svjetskog rata, 1944. godine, tadašnje sovjetsko vodstvo pod Staljinom, naredilo je prinudno preseljenje više od 180.000 krimskih Tatara u centralnu Aziju. Kao razlog je istaknuta njihova navodna kolaboracija sa njemačkim okupatorom. Tokom deportacije više hiljada ih je izgubilo život. Krimskotatarska pjevačica Jamala o tim događajima je napisala pjesmu, sa kojom će predstavljati Ukrajinu na ovogodišnjem „Evrosongu“ u Stokholmu, u maju.

Krajem osamdesetih i početkom devedesetih, većina krimskih Tatara se vratila u staru domovinu. Ukrajina ih je primila. Većina krimskih Tatara je zato vezana za Kijev i od početka je bila protiv ruske aneksije. Na masovnim demonstracijama krajem februara 2014., Tatari su se založili da Krim ostane pod ukrajinskim vodstvom.

Otmice i zastrašivanja

Nakon aneksije na poluostrvu više nije bilo protesta krimskih Tatara. Mnogi se očigledno plaše ponovnog prisilnog preseljenja. Pojedini aktivisti su se iz Ukrajine priključili ekonomskoj blokadi poluostrva.

Pjevačica Jamala ove godine na Eurovision Song Contest predstavlja Ukrajinu
Jamala ove godine na Eurovision Song Contest predstavlja UkrajinuFoto: Reuters/V. Ogirenko

Ali u sjenci oružanog obračuna na istoku Ukrajine, krimskotatarska manjina sve više je bila izložena pritisku. Od prije dvije godine, uvijek iznova se pojavljuju vijesti o nestalim krimskim Tatarima. Neki su pronađeni mrtvi. Aktivisti za zaštitu ljudskih prava govore o pretresima kuća i zastrašivanju od strane ruskih tajnih službi. Omiljena krimskotatarska televizija ATR, 2015. godine je ostala bez licence i morala da se preseli u Kijev.

Proruski krimski Tatari žele svoj Medžlis

Vođe krimskih Tatara, predsjednik Medžlisa, Refat Čubarov i njegov prethodnik Džemiljev, danas žive u egzilu, u Kijevu. Rusija im je zabrinala dolazak na Krim na pet godina. Protiv obojice je izdat nalog za hapšenje. Proruski nastrojeni krimski Tatari najavili su osnivanje novog - Moskvi odanog - Medžlisa.

Čubarov i Džemiljev sumnjaju da Rusija sa pojačanim pritiskom na krimske Tatare želi da ih primora da se isele. Džemiljev procjenjuje da je od aneksije Krima oko 20.000 krimskih Tatara napustilo poluostrvo. Drugi izvori navode znatno više brojke.