Kriza - „S moje tačke gledišta“

Ervin Babić analizira vremena, u kojima živimo. Njegovi radovi inspirisani su aktuelnom finansijskom krizom. Babić je odrastao u Dubrovniku a posljednjih 6 godina studira i živi u Sarajevu. U BiH je kriza već godinama svakodnevnica. Sirene za uzbunu od finansijske i ekonomske krize, koje odjekuju u zemljama Zapada, dočekane su u Babićevom bosanskom okruženju sa čuđenjem. Za njega i njegovu okolinu Zapad , čak i u krizi, živi relativno dobro. To je upravo perspektiva iz koje umjetnik analizira globalnu ekonomsku i finansijsku krizu u svijetu. On pri tome koristi tzv. „nove medije“- video, instalacije i fotografije. O vrijednostima koje su tema izložbe Ervina Babića, istoričar umjetnosti iz galerije K.U.K., u kojoj je predstavljena Babićeva izložba, Markus Kersting kaže:

„Naš umjetnik Ervin Babić iz Dubrovnika govori o vrijednostima, u današnja krizna vremena, u vremena u kojim je teško nešto finansirati, vremenima gubitaka, kada banke propadaju a mi ne znamo hoćemo li sutra još imati posao. Babić pokušava sve to umjetnički predstaviti u slikama, koje se nalaze na platnu i na kojima on zlatnom olovkom na engleskom ispisuje „Give me a milion and I will give you a masterpeace - „Dajte mi milion i napraviću Vam remek djelo“. On kao umjetnik pokušava da izađe na kraj sa pretjeranom žudnjom za novcem na taj način što provokativno kaže: Napraviću Vam nešto fantastično samo ako mi date puno para. Da li je to važno? Vjerovatno nije. Umjetnik više teži da se razumije ono što on radi, da mu okolina pokaže da shvata njegove ideje. On pokušava na svoj specifičan način da razotkrije materijalizam i požudu za zgrtanjem para i pri tome postavlja pitanje šta su prave vrijednosti“.

Kriza duha

Finansijska kriza je i kriza duha i kriza na samom tržištu umjetnosti a to je ono što mi pokušavamo pružiti publici i Kelnu, kaže Emira Krupić iz galerije K.U.K. To je jedan nelokalni pristup bh, hrvatskih ili umjetnika sa Balkana, to je opća tema, koja sve zanima i on je radio sličnu izložbu na ovu temu u Njujorku, koja je naišla na veliko zanimanje. Dakle izići iz jednog užeg prostora Balkana i baviti se širim temama to je novost., ističe Krupić.

Ervin Babić je, ponesen impulsima koje je dobio prilikom dvomjesečnog boravka u Njujorku, u Kelnu izložio i rad na kojem prikazuje njujoršku Statuu slobode, u kontekstu pojma vrijednosti. Status slobode se pojavljuje u vidu svijeće koja se topi. Stiče se osjećaj da Statua slobode gubi od pojma slobode. Kao da joj se učinilo nešto loše, što rezultira gubitkom slobode. „Statua slobode funkcionira u turističkom kontekstu. Ona nema značenje kao nekada, kada su emigranti dolazili u Ameriku i kada je predstavljala simbol egzistencije i napretka. Ovaj kip slobode je u kontekstu vrijednosti zamijenila novčanica. Ja sam u radu „Timeline“ u prevodu „Vremenska crta“ od figurice kipa slobode, koju sam tamo kupio, napravio kalup i svijeću koja gori, figurica je do pola uništena, jer ne daje svjetlo slobode, koje je nekada davala. Riječ je o dualitetu vrijednosti, umjetničke i funkcionalne“, kaže Ervin Babić.

Kriza u vidu žabe

Kriza se u jednom od Babićevih radova simbolički predstavlja kao mehanička žaba, koja simbolizira vrijednost napretka. Ona trenutno pliva u lavoru, koji je njenih dimenzija i samo se rotira u krug. „To je generalno stanje kako individualca, tako i društvenog koncepta gdje se mi u Sizifovom duhu borimo protiv nečega. Stalno imamo isti cilj i isto vrijeme. Govorim dakle o vrijednostima egzistencije u kontekstu prostora“, kaže Babić.

U svom radu Fact – činjenice, gdje je zaledio novčanicu od 10 eura u jednu kocku, Babić je potencirao kvalitet leda kao prirodnog materijala, koji pokušava da oživi novčanicu u kontekstu vremena, u kojem novac ima diskutabilnu vrijednost. „Stavio sam ga u poziciju gdje led, sam po sebi, daje novcu vrijednost na način da ga izbacuje iz konteksta vremena u smislu da je zatočen u tom ledenom prostoru“, kaže Babić i povezuje sve sa BiH.

Poremećeni svijet vrijednosti

„Iskreno mislim da je BiH konstantno u terminu krize. Ova sadašnja finansijska kriza ili ideja o krizi koju su mediji posadili u živote svih nas, je u BiH intenzivirala i potaknula još veću kaotičnu sliku tako što je pojačala malograđanske vrijednosti i destrukciju tamo gdje su ljudi ionako konstantno otkinuti od koncepta savremenog društva. Pitanje koje se za mene postavlja je, koliko je uopće ta kriza realna u BH kontekstu, kontekstu BH društva koje je konstantno u krizi, kako ekonomskoj tako i krizi identiteta, napretka i vremena.“

Poremećeni svijet vrijednosti na Balkanu nije mimoišao umjetnika Ervina Babića. U hrvatskim medijima se postavilo pitanje da li se Dubrovčanin Babić, čiji su roditelji bosanskog porijekla, na osnovu svog studija na sarajevskoj Akademiji likovnih umjetnosti može jos predstavljati kao „hrvatski umjetnik“. „Svojim cjelokupnim umjetničkim radom Babić međutim ignoriše ovakav sistem vrijednosti i nastoji pomiriti oba identiteta i hrvatski i bosanski“, kaže Markus Kersting iz galerije K.U.K..

„Sve su to razmišljanja, prisutna na Babićevoj izložbi pod nazivom Point of view ili S moje tačke gledišta. Mi pokušavamo ovu izložbu povezati sa umjetnošću i na taj način što kažemo: Nas pogađaju sve krize, o kojima se toliko govori na radiju, tv-i i u novinama. Kriza je svugdje prisutna, svako o njoj priča, ali da li je ona opipljiva za sve nas? Ervin Babić fokuisira se na tu tačku i poručuje: Ova kriza, bez obzira bila to kriza egzistencije, identiteta ili finansijska kriza, nas sve može pogoditi, ali mi je moramo uzimati sa ironijom, kako bi je razumjeli i pobijedili“, zaključuje istoričar umjetnosti Markus Kersting.