Kriza vlade i banaka u Bugarskoj

Manjinska vlada Plamena Orešarskog je teško uzdrmana na proteklim izborima za Evropski parlament. Vlada koju čine socijalisti BSP-a i stranke turske manjine DPS će narednog mjeseca otići sa funkcije, a novi izbori su zakazani za 5. oktobar. Ankete pokazuju da bi uvjerljivu pobjedu na tim izborima trebalo da ostvari GERB, stranka bivšeg premijera Boika Borisova.

U ovakvoj situaciju, Bugarsku dodatno potresaju i poteškoće koje su zahvatile bankarski sektor. Nakon što je sredinom juna KTB, četvrta po veličini banka Bugarske, zapala u probleme, a potom i stavljena pod kontrolu države, sada se "ljulja" i treća po veličini banka u ovoj zemlji - PIB. Štediše u panici podižu svoje uloge, a veliki investitori i državne firme takođe pokuššavaju da izvuku svoj novac na sigurno. Samo tokom 28. juna PIB je isplatila 400 miliona eura. To je, za Bugarske prilike, ogromna suma novca.

Banke kao žrtve politike

Razloge za takav razvoj događaja ne treba tražiti u lošem poslovanju ovih banaka. Politički analitičar Kančo Stoičev ovako objašnjava situaciju: "Izvrsno dokapitalizirani i stabilan bankarski sistem Bugarske postao je žrtva mračnih političkih igara koje su povezane s privrednim interesima."

On pri tome misli na ulogu koju u svemu ima 33-godišnji političar DPS-a Delian Peevski, koji je nedavno izabran za poslanika Evropskog parlamenta. Peevski, koji je sa svojom majkom Irenom Krastevom dugo godina imao veliki uticaj na medije u Bugarskoj, prije godinu dana je imenovan na funkciju šefa obavještajne službe. Kako zbog svojih netransparentnih poslova on u toj zemlji ima imidž "tajkuna", nominacija je izazvala demonstracije. Na kraju nije dobio taj posao i nekoliko mjeseci kasnije sukobljava se sa svojim "idejnim ocem", šefom banke KTB Cvetanom Vasilevim. Početkom juna su jedan drugog optužili za prijetnje smrću. Skandal je destabilizirao banku KTB, a sada prijeti da ugrozi cijeli bankarski sistem.

Stabilne finansije

Bugarska je članica EU, ali ne pripada eurozoni. Finansijskom politikom upravlja Monetarni odbor koji strogo vodi računa o državnim izdacima i o stabilnosti valute. Američki ekspert za pitanja finansija Steve Hanke, koji je kreirao Monetarni odbor, nedavno je izjavio da finansijska stabilnost Bugarske nije u opasnosti, te da je spomenuti odbor garant stabilnosti.

Hanke smatra da bi se bez Monetarnog odbora Bugarska vrlo brzo našla u poziciji Grčke. Eskeprti za finansije tvrde da Odbor raspolaže rezervama od 14 milijardi eura i da može savladati paniku na tržištima. Osim toga i EU planira da vanrednim kreditom pomogne bankarskom sistemu Bugarske. Evropska komisija je u ponedjeljak (30.6.) saopštila da će izaći u susret zahtjevu Bugarske i na raspolaganje stavila sredstva od 1,7 milijardi eura.

Oligarsi vuku konce

U Bugarskoj se trenutno vodi žestoka diskusija o međusobnom uticaju političke i bankarske krize. Kančo Stoičev misli da se svjesno izaziva hronična nestabilnost društva kako bi se održao sistem "mutnih poslova". I Steve Hanke vjeruje kako je korupcija u Bugarskoj "Ahilova peta" ove države: "U Bugarskoj postoje mnogi korumpirani ljudi koje se ne može držati podalje od bankarskog sistema." Riječ je prije svega o "lošim kreditima" za koje njihovi dužnici više ne mogu plaćati rate, smatraju oba ova eksperta.

Profesori Nansen Behar i Krasen Stančev sumnjaju da iza cijele krize stoje oni koji su podigli velike kredite i sada špekulišu da će s propašću bankarskog sistema biti izbrisani i njihovi dugovi.

Zbog toga većina bugarskih političara i eksperata apeluje na građane da sačuvaju mir i da ne podižu novac iz banaka. Na kriznom sastanku kod predsjednika države Rosena Plevnelieva u nedjelju (29.6.) svi političari su potvrdili da su bankarski i monetarni sistem stabilni.

Prema riječima bivšeg njemačkog diplomate i poznavaoca prilika u Bugarskoj, Klausa Schrameyera, ipak je u ovom trenutku malo onih koji su odista zainteresovani za stabilnost. "Svi žele svoj dio kolača u vlasti", kaže on: "Problemi neće biti riješeni prijevremenim izborima jer će na vlast ponovo doći oligarsi - isti ili neki drugi."

Vlada premijera Orešarskog ostaje na funkciji sve do raspuštanja parlamenta. Nakon toga će predsjednik Plevneliev imenovati prelaznu vladu.