Krst na Zlatištu – spomenik žrtvama ili ubicama?

Zlatište je dominantna kota iznad Sarajeva, na padinama Trebevića. Tokom opsade to je uzvišenje bilo jedno od najjačih uporišta bivše Vojske Republike Srpske koja je u ovom gradu ubila oko 10 hiljada ljudi. Nemoguće je utvrditi tačan broj civila ubijenih sa Zlatišta, ali je sigurno da taj broj nije mali. Bh. mediji ovih dana ponovo objavljuju ratne snimke sa Zlatišta na kojima se vidi kako Mladićevi i Karadžićevi vojnici pucaju po gradu. Od 1400 djece koliko je Vojska Republike Srpske ubila u Sarajevu, mnoga su likvidirana snajperskom ili mitraljeskom vatrom upravo s mjesta gdje logoraši Republike Srpske namjeravaju postaviti krst visok 26 i širok 18 metara. Na krstu će, kako navodi predsjednik Saveza logoraša Branislav Dukić, biti uklesana imena 5.800 poginulih, zarobljenih ili nestalih srpskih vojnika i civila. »Svaki narod ima pravo da radi svoja obilježja, a to se uradilo u Potočarima u Srebrenici, u Mostaru gdje je također napravljen krst visok 36 metara.«

Građani Sarajeva: »Krst na Zlatištu bio bi spomenik ubicama«

Kako na Zlatištu tokom rata nije poginuo nijedan srpski civil bio bi to spomenik ubicama a ne žrtvama, kažu građani Sarajeva: »Moje je mišljenje da je to više provokacija.« »Ubice prave sebi spomenik što su pobili pola Sarajeva.« »Djete moje komšinice od 13 godina je poginulo, na Zlatištu je moja sestra poginula, a oni taj krst da stave... neka im je na sramotu.«

Za davanje građevinske dozvole za izgradnju ovog objekta nadležna je općina iz Republike Srpske, Istočno Sarajevo. Gradonačelnik Radomir Kezunović kaže da još uvijek nije podnesen zahtjev za dozvolu ali ako se to i dogodi, onda će biti konsultovani svi relevantni faktori, uključujući i grad Sarajevo: »I ako se tako nešto desi, onda će to biti događaj koji neće pobuđivati ovakvu pažnju kao što je to danas.«

Religijski objekti i simboli u službi politike

Umjeren stav gradonačelnika Kezunovića ohrabruje u vremenu kada je zloupotreba vjerskih objekata ili simbola u političke svrhe česta pojava u BiH. Analitičari smatraju da su najavljena gradnja krsta na Zlatištu, križ iznad Mostara i predimenzionirani vjerski objekti širom BiH prvenstveno u funkciji obilježavanja terotorije. Sarajevski politički komentator Gojko Berić upozorava da su tri dominantne religije u BiH punom snagom stupile na političku scenu ove zemlje. Smatra da bi krst na Zlatištu imao jasnu poruku: »Da se sarajevskim muslimanima stavi do znanja kako je tu na Trebeviću granica Dodikovog pravoslavlja. Smisao ovoga krsta je u tome. On predstavlja čistu političku provokaciju, izvor mnogih frustracija te etničkih i vjerskih tenzija kako bi se dokazalo da ova zemlja nije moguća i da u njoj zajednički život nije moguć.«

U proteklom ratu ginuli su i Srbi. Analitičari ne spore da i oni imaju pravo na spomenike svojim civilnim žrtvama, pa i poginulim ratnicima ali konstatuju da spomenik na Zlatištu, onako kako je zamišljen, ne bi bio izraz takvog pijeteta. On ni po svojoj lokaciji ni po formi ne bi doprinosio istini i pomirenju.