Krstarenje brodovima –turistička branša budućnosti

600.000 Nijemaca odlučilo se da u prvih pet mjeseci ove godine provede odmor na krstarenju. Ova branša doživljava pravi procvat. Turistički eksperti očekuju dalji porast bukinga. Od krstarenja brodom profitiraju lučki terminali njemačkih gradova, koji leže na Sjevernom moru, kao što su Hamburg, Rostock, Kiel i Bremerhaven. Desi se da ljeti u jednom danu, po tri broda, puna turista pristanu u luku, ili se priremaju da otplove na krstarenje, kaže John Will, iz agencije za prodaju aranžmana za krstarenje Trans Ocean Tours u Bremenu i dodaje:

«Agencije za prodaju aranžmana za krstarenje nude tzv. tematska putovanja. Mi ćemo ovog ljeta sa brodom Astor ponuditi putovanje pod nazivom «Tragom iseljenika».

Od Bremerhavena do New Yorka, to je bila klasična ruta, kojom se 50 miliona Nijemaca prebacivalo u Ameriku. Terminal za čekiranje u luci Bremerhaven i dalje se naziva Kej suza. Od tamo su Nijemci startali na put u obećanu zemlju. Na brodu će biti i ekspert za problematiku iseljenika Uni Oldenburg, a turisti će posjetiti i ostrvo Ellis Island, preko puta Menhetna. Tamo su pristajali svi brodovi iz Evrope i tamo se vršila registracija iseljenika, liječnički pregledi a potom se odredjivalo u koji dio Amerike da se pošalju. Dakle turisti će posjetiti Islejenički centar u Bremerhavenu i Ellis Island u New Yorku.»

Prije tri godine je tzv. željeznička stanica Kolombo preuredjena u moderni terminal za čekiranje putnika, koji ogromnim prekookeanskim brodovima odlaze na krstarenje. Sada medjutim, specijalnim vozovima direktno u pristanište ne stižu iseljenici već autobusima i privatnim automobilima dolaze moderni turisti i ukrcavaju se na brod. Prednost Bremerhavena je dobar i ne preopterećen autoput i povezanost u saobraćajnu mrežu, ako i direktan pristup otvorenom moru i pristojne lučke takse.

U Njemačkoj manje od jednog procenta turista odlučuje se na krstarenje brodom. U Velikoj Britaniji duplo više turista bukira ovakve aranžmane, dok je u Americi taj broj četiri puta veći. Njemačka je u pogledu krstarenja još zemlja u razvoju, kaže Alexis Papathanassis, profesor za krstarenje na visokoj školi u Bremerhavenu:

«Postoji nekoliko interesantnih koncepta na tržištu, kao što je na primjer Klubsko Krstarenje na brodu «Aida». To je brod sa turističkim i sportskim sadržajima poput hotela-Kluba, kao što je recimo Robinson. I naravno sa animacijom. No, sve zavisi od turista. Drugi, po cijenama povoljniji segment nudimo mladjim ljudima, koji su više orjentirani na medjunarodne kontakte, koji govore jezike, jer kod nas na brodu au zastupljeni i drugi jezici, posebno američki engelski. Najbitnije je medjutim da cijena odgovara.»

Američki brodovlasnici nastoje osvojiti njemačko tržište. Njihovi brodovi pristaju najčešće u luci Hamburg. Dirk Moldenhauer je otpravnik poslova tamošnjeg Cruise Centra za krstarenje. On dobro zna, koje prednosti ima Hamburg:

«Grad je atraktivan i ima odličnu vezu sa Berlinom. Tamo ste za 90 minuta sa vozom ICE. To brodovlasnici i njihova uprava itekako cijene. Mi naravno ne možemo konkurirati sa Baltičkim morem, to je druga zona krstarenja, a brodovi koji tamo plove pristaju u Rostoku, odakle turisti mogu posjetiti Berlin. Uglavnom kreću iz Kiela.»

Vrhunac u životu turiste, koji odmor voli provesti na brodu je za četiri i po mjeseca obići cijeli svijet. Krstarenje košta u prosjeku 25.000 eura, plovi se po sedam mora i obilazi pet kontinenata. Lagani povjetarac širi se palubom broda. Kapetan poziva na večeru. Blejzer i večernja haljina mogu ostati u ormaru, ležerni stil oblačenja, čak i farmerke su dozvoljene. Prije 110 godina, kada su počela prva krstarenja, to je bilo nezamislivo.