Krvav obračun sa muslimanskom manjinom u Kini

U političkom žargonu Kine, kao u nijednoj drugoj zemlji, prisutan je pojam "društva u kojem vlada harmonija". Koliko je Kina od toga udaljena, govore posljednji sukobi sa Ujgurima. Tu postoje dvije protivrječne verzije. Prvu verziju zastupa kinesko vođstvo i kaže da su nemiri izazvani spolja, iz inostranstva. Razjarena gomila ljudi napala je Kineze. Policija se samo pobrinula da uspostavi red i mir.

Ujguri tražili pravdu za ubijene radnike

Drugu verziju zastupaju ujgurske organizacije, koje okupljaju egzilante. Oni tvrde da je 3.000 Ujgura izašlo na mirne demonstracije, tražeći pravdu u vezi sa ubistvima nekoliko Ujgura, koji su bili zaposleni u jednoj fabrici na jugu Kine. Demonstranti su jučer čak nosili i kineske zastave, kako im se ne bi moglo zamjeriti da su separatisti. Uprkos tome, snage sigurnosti reagovale su neadekvatno i žestoko, pucajući u okupljene demonstrante.

Još protekle godine prilikom nemira na Tibetu kinesko vođstvo je koristilo istru mustru, tvrdeći da su nemiri izazvani spolja. Peking se stalno trudio da svijetu pokaže kako 56 naroda Kine žive u slozi i razumijevanju. Povod za proteste pokazuje da to nije slučaj. Prije sedam dana je jedan kineski radnik, pripadnik etničke grupe "Han" u domu kineske fabrike igračaka u Guangdongu proširio glasinu da su ujgurski radnici iz Xingjianga nasrtali na radnice te fabrike. Glasina je bila dovoljna da mobilizira njegove sunarodnjake, koji su radili u toj fabrici da se pretvore u razjarenu masu i da sa batinama nasrnu na ujgure. Za vrijeme lova na radnike ujgure, pripadnici kineskih snaga sigurnosti sve su mirno posmatrali, ništa ne preduzimajući. Bilans je na kraju glasio: dva mrtva Ujgura i veći broj povrijeđenih.

Duboko nepovjerenje

Incident pokazuje koliko je duboko nepovjerenje Kineza prema Ujgurima. Ukoliko su snage sigurnosti zaista samo nijemo posmatrale lov na Ujgure, to kod njih izaziva osjećaj, kojeg odavno imaju a to je da su oni ljudi drugog reda. Ekonomski su potpuno marginalizirani. Lošeg su i obrazovanja i nemaju dobre šanse na kineskom tržištu rada. Osim toga oni su pod jednom vrstom starateljstva i za njih drugi govore i odlučuju. Od vjerskih pa do urbanističkih pitanja. Tako je nedavno odlučeno da se krene sa rušenjem istorijskog gradskog jezgra u gradu Kashgar, koji se nalazio na takozvanom "putu svile". I pored saopštenja da su stanovnici bili uključeni u odluku o preseljenju, sve su prilike da su oni na to bili prisiljeni.

Ujguri traže suodlučivanje. Kineski Ustav daje manjinama široka prava. Međutim ne pruža mogućnost da se oni pravno i sudski izbore za ta prava. Sporovi se moraju otvoreno rješavati. Kada se oni potiskuju, bure baruta kad tad eksplodira.

Autor: Mathias von Hain/Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić