1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Krvave glave, podijeljena zemlja

Katarina Blaževska
28. april 2017

Nakon nasilja u makedonskom parlamentu dvije strane optužuju jedna drugu – kao što čine već mjesecima. Iz EU i SAD stižu signali da oni priznaju novog predsjednika parlamenta kojeg je izabrala nova skupštinska većina.

https://p.dw.com/p/2c3Cz
Mazedonien Proteste im Parlament
Foto: Reuters/O. Teofilovski

Oko ponoći se Skoplje smirilo, nakon intervencije žandarmerije koja je rasterala demonstrante. Centrom grada su odjekivale detonacije takozvanih šok-bombi, a nezadovoljnici su se skupljali u ulicama nedaleko od parlamenta. Policija je privela deo onih koji su nasilno ušli u Sobranje kroz sporedni ulaz. Veliki broj pristalica bivšeg premijera Nikole Gruevskog okupljen pod parolom „Za zajedničku Makedoniju" najavio je da će se protesti nastaviti. U petak prijepodne je ispred Sobranja nekoliko šatora sa najupornijim pristalicama Gruevskog.

Prema saopštenu Ministarstva unutrašnjih poslova, u 22:35 je policija data naredba da još jednom obavi sigurnosnu provjeru svih prostorija u Sobranju, nakon što su odatle rastjerani demonstranti i evakuisani poslanici, službenici i novinari. Do ponoći je u tri gradske bolnice pomoć zatražilo 70 građana, 22 policajca i troje poslanika.

Među povrijeđenima su lider socijaldemokrata Zoran Zaev, koji se na nekoliko fotografija može vidjeti okrvavljene glave, a najgore je prošao Zijadin Sela, koji, prema poslednjim informacijama, ipak nije životno ugrožen. „Usijanje u Makedoniji", „Haos: šok-bombe i krvave poslaničke glave", „Krv i razbijena stakla" – to su samo neki od naslova lokalnih medija o nasilju u parlamentu.

Osude napada

Sve je počelo u četvrtak oko 19 sati kada je nova parlamentarna većina socijaldemokrata i predstavnika albanskih partija izabrala poslanika DUI Talata Džaferija za novog predsjednika Sobranja. Njegov izbor najprije nije bio na dnevnom redu, ali je nova većina prema poslovniku odredila da sjednicu vodi najstariji poslanik i izglasala Džaferija. Haos je izbio pola sata kasnije, kada je on položio zakletvu i potpisao svečanu izjavu. Stotinjak demonstranata je prodrlo u skupštinsku dvoranu, demoliralo i bacalo stolice i fizički nasrnulo na poslanike.

Mazedonien Skopje Ausschreitungen Parlament Parlamentarier
Zoran Zaev nakon izlaska iz parlamentaFoto: Reuters/O. Teofilovski

Uslijedile su oštre međunarodne reakcije iz SAD, EU i NATO, koji su signalizirali da smatraju Džaferija novim predsjednikom parlamenta. „Akti nasilja u parlamentu potpuno su neprihvatljivi i pozivamo na mir i uzdržanost", naveli su visoka predstavnica EU Federika Mogerini i evropski komesar za proširenje Johanes Han u zajedničkom saopštenju. Oni su poručili da demokratija mora ići svojim tokom i da su pozitivno primili k znanju izbor Talata Džaferija za predsjedavajućeg parlamenta.

Ivanov: Poslanici su odgovorni

Oglasio se i predsjednik države Đorđe Ivanov koji nedjeljama odbija da dodijeli mandat za sastav vlade Zoranu Zaevu. Osim nekoliko pomirujućih riječi, Ivanov je optužio skupštinsku većinu da je odgovorna za eskalaciju: „Poslanici su najodgovorniji za povratak u okvire Ustava, zakona i poslovnika Saobranja Republike Makedonije koji je danas bio prekršen", rekao je Ivanov, odbijajući da odgovori na pitanja novinara. On je pozvao lidere poslaničkih klubova da u petak dođu u njegov kabinet kako bi razmotrili kako da se nastala situacija smiri.

SDSM je sa druge strane optužio Ivanova da je zajedno sa Nikolom Gruevskim i dosadašnjim predsjednikom parlamenta Trajkom Veljanovskim „odgovoran za krvavi scenario u parlamentu" i da će za to „snositi ozbiljnu zakonsku odgovornost". „Đorđe Ivanov je izvršilac volje Nikole Gruevskog. Ivanov je radio suprotno Ustavu i svojoj obavezi prema građanima tako što podržava nasilje Gruevskog i zajedno sa Gruevskim i Veljanovskim svjesno je radio na stvaranju mržnje i podjela u državi."

Predsjednik Ivanov odbija da dodijeli mandat Zaevu tvrdeći da koalicioni sporazum koji ovaj ima sa strankama makedonskih Albanaca ruši ustavni poredak države. Taj sporazum predviđa da albanski postane drugi zvanični jezik. Mediji pod kontrolom zvanično bivšeg, ali zapravo i aktuelnog režima neprestano izvještavaju da bi to bio državni udar na zemlju. Pod tom parolom je Gruevski pozvao svoje pristalice na demonstracije i pohvalio to što je narod „spreman da ide do kraja".