Kvadratura kruga na kosovski način

Njemačka štampa danas je, s obzirom na godišnjicu proglašenja nezavisnosti Kosova, puna članaka i analiza stanja u ovoj najmlađoj evropskoj državi. Njemački mediji danas najviše citiraju dijelove intervjua kojeg je predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu dao listu Frankfurter Allgemeine Zeitung. "Sejdiju na godišnjicu državnosti Kosova upozorava na opasnost etničke podjele bivše srbijanske provincije, piše Frankfurter Allgemeine u članku pod nazivom "Srbija se ponaša destruktivno" i dodaje: "Međunarodna zajednica bi trebala izvršiti pritisak na Srbiju, kako bi vođstvo u Beogradu prestalo da srbijansku manjinu na Kosovu drži taocem svoje politike", poručuje Sejdiu. "On je osudio i poziv pojedinih srpskih vođa sa sjevera Kosova na paljenje kosovskih carinskih punktova na granici sa Srbijom rekavši kako je to ništa drugo do "poziv na rat". Sejdiju je, kako prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung, rekao i da predsjednik Srbije Boris Tadić mora dokazati svoju, kako je rekao, navodnu "proevropsku orjentaciju", zbog čega ga Zapad i podržava.

Ništa se nije promijenilo

Sueddeustche Zeitung u članku pod nazivom "Jedna zemlja, dvije nacije" naglašava da se na Kosovu ništa nije promijenilo i da je situacija skoro isto tako beznadežna, kao i u drugim poglavljima kosovske istorije. I međunarodni status parije odnosno političke dominacije stranih funkcionera, koji u ustavnim, pravnim i vanjsko-političkim pitanjima imaju posljednju riječ a posebno etnička podjela ne mogu promijeniti žalosno stanje, koja će se malo razvedriti današnjim vatrometom. "Toliko godina prođe", tekst je melanholične pjesme benda Troja, koja se stalno vrti na kosovskom radiju i televiziji. Pjevač benda u ime mlade razočarane generacije pita: Koliko dugo moramo trpiti ljude, koji nam oduzimaju snagu?", dio je članka, objavljenog u listu Sueddeutsche Zeitung iz Minhena, kojim se odslikava situacija na Kosovu.

Njemački model za Kosovo

Sueddeutsche Zeitung donosi članak koji je napisao njemački diplomata i bivši pregovarač u ime Evropske Unije u sastavu tadašnje pregovaračke "trojke" za Kosovo Wolfgang Ischinger (Volfgang Išinger). On kaže da je Kosovo i dalje daleko od normalizacije i da će Srbija najvjerovatnije nastaviti sa blokadom. Mogućnosti zajedničke saradnje u interesu ljudi na obje strane i dalje ostaju neiskorištene, konstatuje se u članku i nastavlja: " Dan državnosti Kosova, 17. februar nudi dobru platformu da se pozove u sjećanje njemački prijedlog, kojim bi se otklonila ova blokada. U biti se radi o sporazumu između Srbije Kosova, u kojem bi se izrazila spremnost na saradnju a pri tome zadržala ustavna načela obje zemlje. Takav je sporazum 1972-e ostvaren između Zapadne i Istočne Njemačke i potpomogao je konstruktivnu saradnju, bez dovođenja u pitanje različitih pozicija i statusa tadašnje dvije njemačke države. Dobrosusjedski odnosi stajali su u prvom planu. I bivši DDR i Zapadna Njemačka izlazile su na kraj bez razmjene ambasadora. Čarobna formula odnosno tajna bio je princip "izdvajanja svega što je nerješivo". Uzajamno priznavanje i uspostava normalnih diplomatskih odnosa ležala je tada u domenu neostvarljivog. Stoga je "njemačko pitanje", dakle pitanje statusa, ostalo otvoreno. I u odnosima između Kosova i Srbije zamisliva je neka vrsta ekvivalenta takozvanom "Pismu njemačkog ujedinjenja", kojeg je Zapadna Njemačka službeno uložila uz ostale ugovore o saradnji. Tadašnja vlada u Bonu je stalno naglašavala da ne odustaje od cilja kojim se teži učvršćenju mira u Evropi i kojim bi se, jednoga dana, na principu samoopredjeljenja, ove dvije zemlje ponovo ujedinile. Ovim bi se, prema mišljenju Wolfganga Ischingera moglo djelovati protiv optužbi Srbije o kršenju Ustava. Njemački prijedlog je naišao na podršku Washingtona a činilo se da se s njim može složiti i Moskva. Onda je 2007 Moskva to odbila, što je i Srbiju ohrabrilo da to odbije. Sigurno je tačno da između Kosova i tadašnje situacije sa Njemačkom postoje mnoge razlike i da je nepovjerenje između Srba i Albanaca veliko. Ali pitanje statusa i dalje je aktuelno. Aranžman u korist ljudi sa obje strane granice potrebniji je nego ikada ranije. Samo na taj način će Beograd i Priština uspješno nastaviti put ka Evropskoj Uniji ", kaže se između ostalog u članku objavljenom u listu Sueddeutsche Zeitung, čiji je jedan od autora bivši šef evropskih pregovarača u okviru takozvane "kosovske trojke", njemački diplomata Wolfgang Ischinger.

Konkretnija, sređenija i kraća optužnica

List Tagesspiegel donosi kratki članak u kojem najavljuje da se Karadžić petak pojavljuje pred sudijama Haškog tribunala. List se osvrće na optužnicu protiv Karadžića, koja je sada puno konkretnija, sređenija i kraća. Optužnica za genocid podijeljena je na dvije tačke: jednu za masakr u Srebrenici i drugu za zločine u deset bh-opština. Karadžić je osim toga optužen i za zločine protiv čovječnosti u 27 bh-opština, piše Tagespiegel.