"Lazarus": Od emigrantskih sudbina do 11. septembra

Sala Gloria Teatra u Kelnu je bila puna onih koji su došli da slušaju djelo Aleksandra Hemona 'Lazarus'. Slušaju, jer je ovo književno veče bilo jedno od brojnih u okviru festivala "litcologne", festivala čitanja knjiga i susreta s autorima iz cijelog svijeta.

Njemačka publika uglavnom ne zna da je Aleksandar Hemon rođen u Sarajevu, saznaje to tokom večeri. Jedan od posjetilaca objašnjava zašto je uopšte tu: "Zanimljivo je čuti autora i pustiti ga da nam objasni tok svojih misli. To je za mene interesantno i uzbudljivo."

"Hemon načinje niz važnih tema"

Voditelj na bini je prevodilac jednog od Hemonovih ranijih djela Bernhard Robben. Knjige ovog autora zaslužuju pažnju, kaže Robben. Hemon piše fantastično, njegova djela su istovremeno duhovita i informativna, ali posebno Lazarus načinje niz važnih pitanja: "To je i vrijeme nakon 11. septembra u SAD, koje se kao sjena nadvija nad ovom knjigom, ali i pitanja o domovini i gubitku domovine, i kako u stranoj zemlji pronaći dom."

"Lazarus" je knjiga koja govori o slučaju ubistva jednog imigranta u Čikagu prije ravno 100 godina, Lazarusa Averbucha, ali je to knjiga u koju je autor upakovao brojne teme koja ga opčinjavaju: od odnosa prema SAD, BiH, emigrantskim sudbinama, o dobru i zlu u ljudima, o opsjednutom Sarajevu.

I sam Hemon čita na engleskom, jeziku na kojem je i napisao ovu knjigu u svojoj novoj domovini. Publika s pažnjom prati i reaguje, bez obzira što se ne radi o njenom maternjem jeziku. Književne večeri u Njemačkoj su donekle drugačije nego one u SAD, kaže Hemon. Amerikanci nemaju duge uvode kao u Njemačkoj, ali kontakt sa publikom je isti: "Ima dosta publike koja voli ono što sam napisao, pa mi to prija."

Dodaje kako ne očekuje da ga svi vole:"Nijedna knjiga ne dopire do svih čitalaca. Svaka knjiga bira svog čitaoca, baš kao što čitaoci biraju knjigu."

U publici brojni "zemljaci"

U publici naravno ima i onih koji s Hemonom dijele barem dvije stvari: zajedničku emigrantsku sudbinu i zajedničku zemlju porijekla.

Sarajka Lara kaže kako joj je veče proteklo uz podsjećanje na njen rodni grad, ali da je ono što je čula nagnalo da se zapita gdje se nalazi, kome pripada, te dodaje: "I Hemon kaže da već razmišlja na engleskom jeziku, ali čovjek ne može da zaboravi svoje korijene. Svejedno koliko dugo negdje živiš, ostaješ ono što jesi u dubini duše."

Prelazak granice je za nekoga pitanje života ili smrti

Sretni smo što smo do Aleksandra Hemona došli prije drugih, kaže Susanne Klump iz izdavačke kuće Knaus Verlag. Ona ne krije da joj je to omiljeni autor, a za knjigu "Lazarus" kaže kako je to i knjiga o svijetu koji je premrežen granicama. Ova je knjiga podsjećanje i za ljude koji, kao Nijemci, te granice prelaze bez problema i ne razmišljaju o tome: "Ali, za neke ljude prelazak granice može da odluči o životu i smrti. Ovo je izvanredna knjiga pisana izvanredno uzbudljivim jezikom, kakvu već godinama nismo vidjeli."