Lekcija iz Latvije
14. juli 2013
Ovog tjedna su i ministri financija Europske unije posvjedočili kako je od 2014. godine Latvija spremna prihvatiti euro. Zapravo, sve tri baltičke republike iz bivšeg Sovjetskog Saveza žele zajedničku europsku valutu: Estonija je već ima, Latvija će je imati od slijedeće godine, a Litva se želi priključiti što prije, vjerojatno 2015. godine.
No i u Latviji se pokazalo kako je to, nakon krize u Grčkoj i nekim drugim zemljama zone eura, postalo čak još teže nego ranije. Ovo odobrenje ministara zapravo znači da se Riga, u dužem vremenskom razdoblju, držala "pravila igre" i uspjela obuzdati državni deficit, količinu državnog duga i inflaciju.
Zapravo su se sve zemlje članice Europske unije obvezale preuzeti euro (odnosno, gotovo sve, izuzetak su Velika Britanija i Danska), ali osobito u ovoj krizi čitav niz zemalja smatra kako im je pametnije pričekati. U pravilu, u tome imaju i podršku Europske središnje banke, jer nisu niti sva nacionalna gospodarstva spremna da se praktično odreknu suvrerenosti nad svojim platežnim sredstvom.
Latvija pak smatra kako je njena budućnost unutar zone eura, čak i ako se izražavaju sumnje u zajedničku valutu. U Bruxelles je doputovao i premijer Latvije Valdis Dombrovskis koji ističe: "Prije par godina smo već slušali nagađanja o raspadu zone eura. Ali vidimo da ona zapravo postaje još veća."
Nisu svi u Latviji za euro, a niti su svi imali koristi od opsežnih mjera štednje i sanacije. Ipak, iskustvo Latvije glasi - treba objasniti i onda odlučno djelovati."Ako i boli, treba biti brzo"
Oko 2,2 milijuna stanovnika Latvije ostvaruju BDP od oko 28 milijardi dolara i prema stanju u tamošnjem državnom proračunu, ta će zemlja prije morati pomagati drugima, nego što će sama trebati tuđu pomoć. Ministar financija Latvije, Andris Vilks priznaje kako transformacija nije bila laka, ali i drugima savjetuje da je potrebno raditi brzo te dobiti suglasnost svih građana kada se provode bolni rezovi. "Morali smo javnosti objasniti, što moramo učiniti da stvorimo gospodarstvo koje će preživjeti na tržištu". Ali drugog puta nije bilo, jer i njegovo je mišljenje kako oklijevanje sve stvari čini još samo gorim, a stanovništvo postaje umorno od neizvjesnosti.
Naravno, nisu svi stanovnici te zemlje baš oduševljeni što gube svoj lats, ali ministar tvrdi to ima više veze s kritikama na vladu u zemlji, nego s krizom kroz koju prolaze zemlje zone eura. S druge strane, latvijski ministar tvrdi kako je njegova zemlja bila "među prvim" i koja je već prošla oštre mjere štednje i smanjivanja državnih službi.
U riječima dužnosnika iz Latvije se jedva mogu prečuti kritike na račun zemalja poput Grčke koja uporno oklijeva provesti dosljednu reformu svojih državnih financija - ali izrečeno ipak nije ništa. Uopće, europskim ministrima financija je očito prije bilo stalo da pokažu jedinstvo i da, dok traje ljeto i što je mnogo važnije, dok ne prođu izbori u Njemačkoj, "ne ljuljaju čamac" Europe.
Autor: C. Hasselbach/A. Šubić
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić