Lideri RS ugrožavaju funkcionisanje BiH

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko je govoreći u New Yorku, pred 15 veleposlanika Vijeća sigurnosti, rekao kako je situacija u BiH, generalno dobra, kada je riječ o sigurnosti. Ali, zato je napredak ka euroatlanskim integracijama usporen, i zbog stalnog osporavanja državnih nadležnosti iz manjeg bh. entiteta.

U proteklom je periodu, rekao je Inzko, “u više navrata, na zvaničnim vladinim i skupštinskim dokumentima RS navedena mogućnost samopredjeljenja” tog entiteta, dok su lideri Republike Srpske “bili na prvoj lini fronta” u napadima na legitimitet državnih institucija Bosne i Hercegovine.

Ti su se orkestrirani napadi vremenski često poklapali s periodom u kome su nadležni organi (SIPA) - Državnom tužilaštvu BiH “dostavljali dokumente o navodnim financijskim malverzacijama entiteskog premijera”. Radi se naravno o Miloradu Dodiku, čije je ime Inzko, s tim u vezi ispustio pomenuti. No, kao primjer je naveo “navodnih 68 entiteskih ovlaštenja za koje je Narodna skupština RS, 14.05.2009, ustvrdila da su ukradeni od strane države BiH”.

Građani BiH kolateralna šteta

Inzko je naveo kako je sve to, uz druge razloge, kulminiralo u blokiranje ispunjenja uvjeta koje je nadležnim institucijama u BiH naložilo Vijeće za implementaciju mira (PIC), upravo od strane RS. To se dogodilo na račun svih građana BiH, kojima se do daljnjeg odlaže liberalizacija viznog režima za putovanje u zemlje EU.

Predsjedavajući Vijeća ministara (VM) BiH, Nikola Špirić koji je učestvovao u radu Vijeća sigurnosti, pored opće podrške koju je pružio novom visokom predstavniku, zamjerio je na tonu njegovog izvješća, sugerišući da je previše pesimističan. Špirić se u svom nastupu založio za poštivanje Daytonskog sporazuma, te “dokidanje kategoričkih prava” međunarodnoj zajednici. Ovo drugo, analitičari su odmah ocijenili, njegovom opozicijom “bonskim ovlastima”, koje i dalje stoje na raspolaganju visokom predstavniku.

Usvajanje zakona po ubrzanom postupku?

Špirić je iznio zahtjev, da EU ubrza procedure oko stavljanja BiH na “bijelu šengensku listu”, jer će to samo ojačati proeuropske snage u BiH.

“Od 174 zahtjeva koji su traženi (u Mapi puta EU – op.aut.), u potpunosti ispunili smo 149, 18 je u procesu ispunjavanja, a 7 ih još čeka na ispunjenje”, rekao je Špirić. On je dodao, kako je svjestan važnosti ovog pitanja za bosanske građane, te da “BiH zaostaje za drugim zemljama u regionu. Priznao je i da šest krucijalnih zakona za liberalizaciju viza nije dobilo podršku u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

Zato je, kako je rekao u Vijeću sigurnsoti, naložio, da Vijeće ministara organizuje ministarski sastanak, kako bi se što prije proizveo “harmonizirani tekst” pomenutih zakona. Špirić je obećao da će se po povratku u Sarajevo, dodatno angažovati , kako bi se ispunili preostali zahtjevi oko liberalizacije viznog režima za sve građane BiH. Sve to i u “duhu poruke koju su nam dostavili podpredsjednik SAD Joseph Biden, i visoki predstavnik za sigurnosnu politiku EU Javier Solana, za vrijeme njihove nedavne posjete Bosni i Hercegovini”, rekao je predsjedavajući VM BiH.

Inzko kritikovao Špirićevu izjavu

A onda je Nikola Špirić izgovorio rečenicu, koja u New Yorku, blago rečeno - nije ostavila ravnodušnim visokog predstavnika Valentina Inzka: “Demokracija, dobro vladanje i vladavina zakona ne mogu biti nastavljeni u Bosni i Hercegovini, ako fundamentalni principi demokracije, dobrog vladanja, i vladavine zakona nisu poštivani od tih istih međunarodnih predstavnika, koji tvrde da žele njihovo etabliranje”.

Na kraju skoro dvosatne sjednice Vijeća sigurnosti, posvećene redovnom polugodišnjem izvješću visokog predstavnika o situaciji u BiH, na ove je Špirićeve riječi, reagirao Valentin Inzko. Braneći legaciju svih njegovih prethodnika poimenično, od Carla Bildta do Miroslava Lajčaka, on je dodao: “Ovo je upravo ona retorika koja odlaže zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH”!

Na sjednici je bilo riječi i o tranziciji OHR-a u Ured specijalnog predstavnika EU (EUSTR), koja se predviđa u desetom mjesecu ove godine, tek onda kad nadležne bh. političke institucije ispune “svih pet ciljeva i dva uvjeta” koje je propisao PIC.

Autor: Erol Avdović

Odg. urednik: Svetozar Savić