Loša zdravstvena zaštita za ilegalne useljenike u Njemačkoj

Oko šest i po miliona ljudi u zemljama EU živi bez regulisanog boravišnog statusa. Koliko ih je u Njemačkoj-teško je reći. Postavlja se pitanje, kako se postupa sa ljudima,ženama i djecom koji godinama tako žive u Njemačkoj?Institut za ljudska prava je objavio rezultate radne grupe nazvane”Zdravlje i ilegalnost” i zahtijeva bolji zdravstveni tretman ljudi bez važećih papira. Ljudi bez dozvole o boravku-Aufenthalta- u Njemačkoj nemaju uopšte pristupa zdravstvenim ustanovama. Prezentirajući podatke Valentin Aichele sa Instituta za ljudska prava je rekao da rema važećim zakonima o pravu na azil ovi ljudi, ipak, imaju pravo na odredjene usluge. "Ponajprije kada je riječ o akutnim oboiljenjima, trudnoći ili dobijanja vakcine. Mogu dobiti i odgovarajuće medikamente".

Ali, sve je to ispod nivoa kojeg imaju zakonski osigurani pacijenti, kaže Aichele. Jedan od razloga što ljudi ne koriste ni minimum prava,jeste, strahovanje da će ih zdravstveni radnici prijaviti, ako nemaju uredan boravak: ”Javni službenici, zakonski podliježu obavezi da Urede za strance obavijeste o ilegalnom boravku nekog pacijenta. Mnogi se stranci libe potražiti zdravstvenu pomoć, da ne bi bili otkriveni i protjerani. Čak i kada je riječ o teškim slučajevima”

Potreban bar minimalni zdravstveni tretman

Medjutim, od 2006 godine pri Institutu za ljudska prava i u okviru Katoličkog foruma ”Život u ilegalnosti”djeluje i organizacija”Zdravlje / ilegalnost” koja se bori da ljudi bez urednik papira imaju bar minimalni zdravstveni tretman. Ginekolog berlinske klinike Westend Heribert Kentenich liječio je do sada mnoge majke i trudnice, koje nisu imale uredne dokumente o boravku u zemlji. On kaže da u Berlinu ima više desetina hiljada neprijavljenih, kako žena tako i muškaraca. Njihovo je zdravstveno stanje vrlo loše, posebno trudnica:

”Trebate samo vidjeti te žene koje dolaze iz kriznog područaj Afrike ili bivših sovjetskih republika. To je daleko od normalnog tretman jedne trudnice u Berlinu. Zahvaljujući brizi nevladine organizacije uglavnom se podmiruju troškovi pregleda” Na taj način se razvila i mreža nedržavnih zdravstvenih ustanova, finasiranih putem dobrovoljnih priloga Nijemaca. Njima treba pridodati Biro za izbjeglice i Maltežanski red.

Majke po rodjenju imaju novi problem: ne smiju prijaviti dijete, bojeći se protjerivanja iz zemlje.Tako mnoga djeca odrastaju bez da su uopšte registrovana, bez zakonskog identiteta. To je nedopustivo, tvrde u Institutu za ljudska prava. Ovim bi se izvještajem uskoro trebao pozabaviti i Odbor za ljudska prava Bundestaga.