Loše banke pomažu izlazak iz krize

Bezvrijedni papiri, koji se u finansijskom svijetu u međuvremenu nazivaju i “otrovni papiri”, opterećuju finansijsko stanje banaka i ometaju protok i dodjelu kredita. Zakon predviđa formiranje takozvanih “Bad banks”, u prevodu “loših banaka”, u koje bi bezvrijedni papiri bili deponovani.

Vrijednosi papiri bili su do samo prije pola godine glavni nosioci zarade banaka, istovremeno međutim, i glavni izazivači krize, smatraju stručnjaci. Gubitak njihove vrijednosti, samo u Njemačkoj procjenjuje se na 250 milijardi evra. Ispaštaju i banke i privreda. Gubitke danas nastoje da nadoknade sopstvenim kapitalom iz kreditnih sredstava, tvrdi ministar bez portfelja u Vladi Njemačke, Tomas de Mezjer (Thomas de Maiziere) i poručuje: “Oni sada bankama vise “kao panj na nozi”, a zbog sve manje vrijednosti na tržištu, jedu i njihov lični kapital. Zato banke moramo da oslobodimo tog panja na nozi. Ne činimo to rado, ali to ipak činimo, s tim što će i banke, odnosno njihovi vlasnici, morati da plate”, kaže Mezjer. Ispaštaju i preduzetnici jer banke ne daju kredite, a sredstva za investicije im nedostaju. Vlada, kaže ministar Mezjer, ne želi da snosi odgovornost za moguću propast u privredi, nastaloj riskantnim poslovanjem banaka: “Zato smo i osmislili ovaj model, on je ponuda, i nije prisila.”

Građani ispaštaju “samo” u slučaju bankrota

Model “Bad Banks” zamišljen je kao vrsta spremišta za sve bezvrijedne papire privatnih i javno-pravnih banaka.

Umjesto papira sa nesigurnom vrijednošću, banke će kao zajam dobijati zagarantovane vrijednosne papire u visini posljednje knjigovodstvene vrijednosti vrijednosnih papira, doduše, umanjen za 10 odsto. Banke će time uštedjeti postojeći kapital, a zagarantovane vrijednosne papire moći će da koriste i kao zalog kod Centralne banke za podizanje kredita. Vlada se nada da će na taj način pridonijeti bržem oporavku banaka. Ministar finansija, Pjer Štajnbruck (Peer Steinbrück) kaže: “Na ovaj način kupujemo vrijeme. Iznalazimo kompenzacije, koje neće biti plaćane iz državne kase.” Modelom je predviđeno, naglašava Štajnbruck, da svu odgovornost snose same banke. Nastale gubitke, u Vladin fond dužne su da nadoknade u narednih 20 godina. Bude li neka banka i nakon predviđenog perioda u minusu, biće joj oduzeta dobit od dionica. Bankrotira li banka, rizik će u tom slučaju da snose građani koji plaćaju porez.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednik: Zorica Ilić