Lov u mutnom nakon poskupljenja u BiH

Organizacije za zaštitu potrošača u BiH smatraju da mnogi koriste trenutnu situaciju za lov u mutnom, odnosno za neosnovani rast cijena ostalih životnih namirnica. S druge strane ministarstvo vanjske trgovine i turizma BiH, uputilo je dopis resornim ministarstvima Srbije i Hrvatske u kojem traže razgovore o uvozu žitarica.

Nakon što je suša umanjila ljetinu u BiH i nakon poskupljenja prehrambenih proizvoida u Federaciji, u Republici Srpskoj najavljuju poskupljenja za nekoliko dana. Građani će tako cijenu hljeba plaćati 1,20 KM, što će pored drugih poskupljenja, značajno smanjiti kućni budžet: «Ukinuti PDV na prehrambene proizvode. To je jedino rješenje, to rade i zemlje u okruženju». «Mislim da će sirotinja poskapati od gladi». «Mislim da je nerealno. Narod ne može izdržati sa ovim standardom », kažu zabrinuti građani.

Cijene hljebnog žita na svjetskom kao i nedostatak na domaćem tržištu razlozi su kojima pekari i u Republici Srpskoj pravdaju poskupljenje prehrambenih proizvoda. Prema riječima predsjednika pekarske industrije regije Banjaluka, Saše Trivića već od 1. septembra vekna hljeba od 600 grama biće skuplja za 20 procenata: «Znači marku i 20 bi trebala da bude vekna bijelog hljeba od brašna tipa 500, za 600 grama težine».

Resorno ministarstvo traži pomoć od Srbije i Hrvatske

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uputilo je dopis resornim ministarstvima Srbije i Hrvatske, u kojem traži razgovore o uvozu žitarica neophodnih da bi se prebrodila trenutna situacija u BiH i spriječila nestašica brašna i hljeba. Takva odluka došla je u pravom trenutku jer pekari strahuju da bi zbog zabrane izvoza žitarica iz susjednih država , koje je na snazi, moglo doći do nestašice pšenice u BiH. Vlasnik banjalučke pekare, Muharem Insanić: «Ono što je simptomatično je što se dozvolilo da brašno poskupi a hljeb ne».

Od Srbije i Hrvatske zatražen je uvoz od 50 hiljada tona pšenice 25 hiljada tona kukuruza, što su prije dva dana zatražili i predstavnici mlinsko pekarske industrije BiH. Pored interventnog uvoza žitarica za stočnu hranu, u entitetskoj vladi najavljuju i druge mjere kojima bi bile ublažene posljedice rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Zamjenica trgovine i trurizma Dušanka Tegeltija, upozorava pekare da je formiranje cijena hljeba od brašna tipa 500 i 850, bez saglasnosti lokalnih organa uprave, nezakonito: «Usljed svoje nerazvijenosti lokalna zajednice će biti ta koja će suditi da li cijena jedne vekne hljeba treba ići za 10 feninga više ili manje».

Udruženja potrošača apeluju na vlasti

Povodom najave poskupljenja oglasili su se i borci za prava potrošača. Sekretar udruženja potrošača regije Banjaluka, Milosava Jakovljević smatra da će mnogi trenutnu situaciju iskoristiti za lov u mutnom, što nadležne institucije ne bi smjele dozvoliti: «Neko hoće da zloupotrijebi to. I ko treba i ko ne treba. Sad će sve i svašta poskupljivati pod «firmom» suše, a robne rezerve i rezerve koji su mnogi sebi u svojim skladištima prije zakućili, tim rezervama sada žele da daju nove cijene».

Međutim uvođenje nulte ili diferencirane stope PDV-a na osnovne živootne namirnice, kao jedan od vidova ublažavanja posljedica rasta cijena, od Savjeta ministara zatražili su sindikalci. Pokazatelji koje sada imaju nadležni u cijeloj BiH, govore o alarmantnoj situaciji jer su postojeće zalihe pšenice dovoljne za maksimalnio dva mjeseca. Međutim inspektori su u pojedinim mjestima otkrili da su neki mlinovi povećali cijene i do 20 procenata iako raspolažu velikim količinama zaliha. S druge strane stabilizacija cijena i sprečavanje lančanog poskupljenja moguća je jedino zajedničkom politikom entitetskih i bh institucija. U suprotnom građani BiH suočiće se sa lančanim poskupljenjima svih životnih namirnica.