Makedonija žrtva u Bukureštu?

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da ni jedna od ovih država ne predstavalja vojnu silu, ali preovlađujuće shvatanje većine članica Alijanse je da njihovo napredovanje ka NATO-u djeluje stabilizirajuće na region koji je nakon proglašavanja neovisnosti Kosova postao nemiran. Frankufrter piše da bi ipak Makedonija, zbog starog problema oko grčkog nepriznavanja njenog imena, mogla biti žrtva na ovom Samitu.

Suddeutsche Zeitung piše o tome koliko je pozivnica u NATO važna Makedoniji: „Iz perspektive Makedonije članstvo u NATO-u bilo bi još bolje nego u EU. Za državu, koja je za dlaku izbjegla građanski rat, i koja sada naporno pokušava osigurati svoju privrednu egzistenciju, članstvo u Savezu predstavlja beskrajno mnogo: priznanje, sigurnost, privredni rast i napredak".

Jasna podjela Istoka i Zapada

Kada je riječ o namjeri američkog predsjednika Džordža Buša da se na Samitu Ukrajini i Gruziji ponudi tzv. Akcioni plan za članstvo u NATO-u, Frankfurter Allgemeine Zeitung piše:„Ove namjere su podijelile NATO prilično glatko između Istoka i Zapada. Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Belgija, Nizozemska, Portugal i Luksemburg imaju velike zadrške. Od svih zapadnih članica NATO-a otvorena podrška dolazi samo iz Kanade, u kojoj živi velika ukrajinska dijaspora. Britanci se radije drže suzdržano. Nasuprot tome većina istočnoeuropskih država je za to. Upravo Poljska i baltičke zemlje sebe vide kao advokata bivših sovjetskih republika u NATO-u. Frankfurter podsjeća da po ovom pitanju u NATO-u do sada nije došlo do kompromisa. To je jasno stavio do znanja i američki predsjednik Buš prije svog puta u Europu kada je rekao da će odluka biti donesena tek u Bukureštu. Kako piše Frankfurter Buš je tokom vikenda marljivo telefonirao i razgovarao sa predstvanicima zemalja članica NATO-a kako bi ih ubijedio da prihvate njegov stav“.