Makedonija nakon izbora

Prijetnja NATO saveza i EU da bi Makednija mogla imati problema na putu ka uzlasku u evropske strukture, očito je imala efekta. Stoga su uprkos svih razlika, partije imale jedan zajedničlki cilj, a to je: Makedoniju koliko je moguće prije,

uvesti u NATO i EU.Ovim izborima je Makedonija,ustvari, položila ispit političke zrelosti. Ali ova dobra vijest, ne treba zavarati. Samo 60 posto birača izašlo je na izbore, što je svakako šamar političkoj eliti koja je samo obećavala, što je i dovelo do političke zasićenosti većine Makedonaca.

To da je Savez umjerene ljevice premijera Bučkovskog i opozicija poražen ubjedljivije nego se moglo i očekivati ilustruje razočaranost ljudi ponajprije privrednom situacijom u zemlji. Nije ispunjeno u prvom redu obećanje oko razriješavanja krize nezapsolenosti i svojevrsnom blasgotanju koje je trebalo uslijediti. Pukotina izmedju sve većeg broja siromašnih Mekadonaca i manjeg dijela privilegovane političke elite, nasuprott obećanjima, postaje sve veća.

U takvim uvjetima Bučkovskom nije pomoglo dobro ponašanje naspram medjunarodne zajednice, s obzirom na sklopljeni Ohridski sporazum. Pola decenije nakon najteže krize, kada je Makedonija bila na ivici gradjanskog rata, albanska manjina u mnogima oblastima ima ravnopraviju ulogu, nego li ikada ranije. No,ta činjenica ima manju specifičnu težinu,nego ona da ljudi žive znatno teže, nego u vrijeme sticanja makedonske nezavisnoti prije 15 godina.

U dosada opozicinom lideru Nikolu Grujevskom birači vide nadu da će taj bivši ministar finasija podići klonulu privredu.

Grujevski mnogo više nego dosadašnja vlada, podržava srednje poduzetnike, a najavio je i borbu protiv privrednog kriminala. Kako se očekuje, on će stupiti u savez sa albanskom partijom DUI koja se kao sudionik u bivšoj vlasti zalagala za provodjenje albanskih interesa.

EU i NATO ishod izbora u Makedoniji vide, kao jasan signal

spremnosti na reforme, koje će Makedoniji utrti put ka evropskim strukturama. Uprkos zasićenosti Brisela, u pogledu proširenja EU na Istok, zvanično Skoplje očekuje kao i druge balkanske zemlje, jasnu perspektivu i konkretni temin pristupanja evropskoj familiji. Jer, iskustvo Rumunije i Bugarske uči, da EU samo tada može izvršiti pritisak za ispuninjavanje traženih reformi.

Reforme trebaju ne samo slomiti okoštale strukture u privredi i državnom pravosudju,nego doprinijeti većem razumijevanju izmedju makedonske većine i albanske manjine u zemlji.

S obzirom na sile odvajanja u neposirednom sujedstvu Crne Gore i Kosova, EU bi trebala imati vitalni interes na dalljnjoj stabilizaciji političkih prilika u Makedoniji. No, to Brisel neće postići ukoliko gradjane ove zemlje, bude samo tješio obećanjima.

Verica Spasovska