Malo razloga za slavlje - Đurđevdan u Banja Luci

Današnju (6.5.) krsnu slavu Đurđevdan tek će malobrojni Romi u Banjaluci proslaviti kako dolikuje, dok se ostali nadaju nekim boljim danima. Jedino romsko naselje u Banjaluci « Veseli brijeg» , koje broji nekoliko desetina stanovnika, pravi su dokaz teške situacije u kakvoj se pripadnici ove nacionalne manjine nalaze.

Mnogi Romi , vjerni svojoj tradiciji, neće kao dolikuje obilježiti svoju krsnu slavu. Po starom običaju svaka kuća peče jagnje i to onoliko koliko u porodici ima muških glava, što je za stavnovnike banjalučkog romskog naselja «Veseli brijeg» samo san. Mještani nezadovoljni uslovima u kojima žive svaki dan traže novi način da prehrane porodicu .

Jedan od njih je i Omer Šarić koji u trošnoj kući preživljava sa 40 maraka socijalne pomoći. U kući, koja nije njegova, živi još 5 članova porodice: «Pa živim od konja...od konjićka....Staro željezo ono kupim. Tako živim. Nas ima 5 i od toga plaćam i struju i vodu i sve. Ništa od željeza. Kupim ga za 10-15 maraka. Ova kuća gdje smo ja i mali, to moaj kuća nije. To mi je od žene kuća. Ima žena iz prvog braka troje djece. Imam ja sa njom jedno. Ia sada bih i ja ovom malom želio da ostavim nešto iza sebe.»

Dvanaestogodišnjeg Smaju Muratovića roditelji nisu na vrijeme upisali u školu. Položio je nekoliko predmeta, ali kaže da je to nedovoljno da se pronađe neki posao: «Nisu me roditelji upisali na vrijeme i onda sam morao ići ovako i naučio sam koliko-toliko. Naučio sam pisati i čitati.»

Malobrojni će proslaviti Đurđevdan

Ibrahim Osmanović jedan je od malobrojnih koji svojim sredstvimna gradi kuću. 90-ih godina sa porodicom je otišao u Švedsku a kaže da bi se odmah vratio kada bi bilo bar malo nade za boljim životom Roma. Došao je da proslavi Đurđevdan sa svojom porodicom i komšijama: «Mi bi se sutra vratili svi ali nema zaposlenja. Iako imam 24 godine radnog staža. Radio sam u «Tržnici» , nešto u «Čistoći».

Predstavnik Roma «Veseli brijeg» Šaćir Osmanović kaže da je iz godine u godinu sve teže, jer je sve više ne- Roma koji se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji, pa je i sirovina sve manje: «Ia kako da proslavimo nešto kada nemamo ništa. Ja sam rekao i uvijek ću reći: Čovjek neće moći burek jesti ulicom ako ne bude dao drugom pola – da će mu oteti i tu polovinu.»

Sjeverozapadna Indija bila je tvrde naučnici pradomovina Roma. Prema legendi živjeli su u bogatom kraljevstvu. U Evropu su stigli početkom 15. vijeka gdje su počeli da lutaju od države do države. Nakon 600 godina, i dalje bez matične zemlje, život Roma gotovo je nepromjenjen. Oko 80 hiljada, koliko ih je u BiH, smatraju se nacionalnom manjinom. Veliki broj njih ne radi, nema zdravstveno osiguranje, djeca ne idu u školu a najčešće namaju ni adekvatan smještaj. Tako je i Romima sa «Veselog brijega» kojima nepreostaje ništa drugo nego da se nadaju u bolje sutra i poboljšanje brige za ovu nacionalnu manjinu u BiH.