Manipulacija i indoktrinacija kostima i žrtvama

U bivšoj Jugoslaviji su postojale tabu teme o kojima se nije smjelo govoriti, a i danas, nakon rata u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu, nastale su nove tabu teme koje ne smiju biti javno dotaknute, rekao je slovenački pisac Drago Jančar tokom održavanja 10. Međunarodnog festivala literature u Berlinu u organizaciji fondacije Hajnrih Bel. Jančar je rekao da bi Njemačka bila najbolji primjer za sve zemlje bivše Jugoslavije. Otvorivši mukotrpne debate o nacističkim zločinima, Njemačka je vrlo brzo započela svoj demokratski proces, ocjenjuje Jančar.

“Ako se na nekom etičkom nivou, gledano čak i iz Slovenije, ne samo Bosne i Srbije, ne suočimo s tim šta se stvarno desilo, ako se ne možemo sjećati nevinih ljudi koji su bili ubijeni, a ne samo vojnici, onda ne možemo preći na neki viši stupanj demokratskog života prema nekom dinamičnom, otvorenom društvu.”

“Ko je pobjednik, a ko žrtva?”

Suočavanje sa prošlošću u zemljama zapadnog Balkana pretvoreno je u iskopavanje starih kostiju što vodi ka manipulaciji javnog mnjenja, upozorava Sreten Ugričić, književnik i direktor Narodne biblioteke Srbije. Državni aparati balkanskih zemalja ne rješavaju ključna pitanja privrede, obrazovanja, zdravstva, već narodu ulivaju ideje koje će to sve da sakriju ili opravdaju, objašnjava Ugričić.

“Imate kosti koje su stare 10, 50 i 600 godina, ali one i dalje služe za manipulaciju i indoktrinaciju, a ne postavljanje stvari na svoje mjesto. Pokušavam da objasnim da to nametanje slike da su građani određene države ili pobjednici ili žrtve, da je to lukava manipulacija koja unaprijed opravdava sve to što država čini ili ne čini.”

”Neka se svako sam pozabavi sobom”

Ljudima ne treba davati datume kao odrednice za bolji ili gori život, jer iskustvo pokazuje da se datumi evropske budućnosti zemalja zapadnog Balkana posljednjih godina stalno pomjeraju, komentariše književnica Tanja Stupar-Trifunović, koja je u ratu stari dom u Zadru zamijenila novim u Banjaluci. Ova mlada književnica smatra da se svaki pojedinac treba lično, intimno i individualno suočiti sa svojom prošlošću i tako doprinijeti gradnji ljepše budućnosti. Smatra da pri tome najviše može da pomogne literatura.

”Literatura priča iz tog ličnog iskustva intimne ljudske priče, a ne kazuje samo fraze kojim smo mi u Bosni i Hercegovini prosto bombardovani od ”suočavanja sa prošlošću” do ”demokratizacije društva” i svih mogućih ”tranzicija” koje beskrajno traju. Stalno se ubacuju neke riječi koje zbunjuju tog malog, jadnog, običnog čovjeka.”

Autorka: Selma Filipović, Berlin

Odg. urednik: Svetozar Savić