Manipulirane fotografije za pobjedu na izborima

Najnoviji primjer pokušaja lažiranja fotografija primjećen je uz smiješak: Egipatske novine "Al-Ahram" objavile su sliku sa mirovnih pregovora za Bliski istok iz Washingtona - na njoj crvenim tepihom koračaju izraelski šef vlade Netanjahu, palestinski predsjednik Abbas, jordanski kralj Abdullah, američki predsjednik Obama te ponosno na samom čelu male kolone, egipatski premijer, 82-godišnji Hosni Mubarak. Na originalnoj fotografiji međutim, državnike predvodi Barack Obama, dok je Mubarak pozadi lijevo. No zašto egipatski list na ovakav način manipuliše sliku? Rainer Sollich iz arapske redakcije Deutsche Welle-a pokušava objasniti:

Dio izbornog marketinga

"Naredne godine su predsjednički izbori i još uvijek je nejasno da li će se kandidovati Mubarak ili ipak njegov sin. Radi se o tome da se opoziciji, ali i narodu pokaže kako je predsjednik zaista veliko ime na međunarodnoj političkoj sceni. Korača sasvim naprijed, čak su Obama i Netanjahu iza njega", kaže Sollich.

Manipulacije su dakle dio izbornog marketinga. Mubarak se prikazuje kao veliki lider. Čini se da je to bezopasna medijska kampanja.

Ovakvim sredstvima služi se i predsjednik Irana Mahmud Ahmadinedžad, kaže novinarka Deutsche Welle-a Jamsheed Faroughi: "Postoji slika Ahmadinedschada za govorničkim pultom. Ispred njega je publika, no pri nešto detaljnijem posmatranju slike, vidi se da i u publici sjedi sam Ahmadinedžad, što je nemoguće. Fotografija je dakle lažirana kako bi se stvorio privid da predsjednik ima masovnu podršku."

Tako nešto iranska vlada naravno nikada ne bi priznala. Umjesto toga, čini sve kako bi diskreditirala opoziciju. Slika ubijene studentice Nede sa prošlogodišnje "Zelene Revolucije" obišla je cijeli svijet, a teheranski službenici uporno su tvrdili da je riječ o fotomontaži. Čak su pronašli i mladu ženu istog imena kako bi javnost uvjerili u svoje tvrdnje. No brojni svjedoci, doktori, te članovi porodice ubijene studentice dokazali su tužnu istinu.

Fotografisanje glasačkih listića

Primjer za direktan utjecaj lažiranih slika dolazi iz Rusije, gdje Alexander Kynew iz Nevladine organizacije "Glas"i zvještava o nepravilnostima pri prošlogodišnjim parlamentarnim izborima:

"Moderna tehnologija primjenjena je na izborima 2007. godine. Ljudi su nam pričali kako su ih poslodavci prinudili da digitalnim aparatima ili mobitelima fotografišu svoje biračke listiće, te im ih daju na uvid, što predstavlja jasno kršenje principa o tajnosti glasanja."

Ko se suprotstavio, morao se bojati za svoje radno mjesto. To je ujedno i razlog zašto se cijela stvar tematizirala samo preko interneta, a nije prijavljena vlastima. Slike imaju moć manipuliranja izbora - nekada manje, kao u slučaju egipatskog predsjednika ili pak, u ogromnoj mjeri - kao što se dogodilo u Rusiji.

Autor: Tobias Oelmeier / Azra Avdagić

Odg. urednik: Jasmina Rose