1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

061211 Maribor Kulturhauptstadt

3. januar 2012

EU svake godine ima dva glavna grada kulture, odnosno kulturne prijestolnice. Ove godine su to portugalski Guimaraes i nama poznati Maribor u Sloveniji, gdje se nastoji tako oživjeti kulturu raznim manifestacijama.

https://p.dw.com/p/13dDS
Maribor i Drava
MariborFoto: picture-alliance/dpa

Iako Maribor, grad u podnožju Alpa, ima stari grad s renesansnim građevinama, gradsku sliku danas više čine stambena naselja i trgovački centri. Kultura u tome gradu bi se stoga trebala staviti jače u središte pozornosti ljudi koji tu žive. Mariboru je potrebno ponovno oživljavanje "gradskog osjećaja", naglašavaju organizatori europske kulturne prijestolnice 2012.

Jedan od načina kako se to nastoji uraditi je u formi glazbenog teatra. Impresivan pjevački zbor mladih djevojaka, pokret, gluma, ples i svjetlo. Sve to novi glazbeni teatar "Carmina Slovenica" ujedinjuje pod palicom Karmine Silec. Ova impulzivna pjevačica, skladateljica, dirigentica je srce i duša ove ekipe, s kojom je prije početka održavanja manifestacija pomno uvježbavala "Placebo", predstavu koja se izvodi u okviru programa za europsku kulturnu prijestolnicu 2012.

Djevojke iz Carmine Slovenice
Carmina Slovenica predstavom "Placebo" posjetiteljima nudi užitak za uho i okoFoto: Dorian Silec Petek

Nacija pjesnika, a ne ratnika

Pored toga, ovaj grad sa 120.000 stanovnika pruža priliku uživati i u klasičnoj operi, glumačkim predstavama, ali i baletu. "Ljudi u Sloveniji su uvijek mislili da je kultura ono što čini Slovence Slovencima. Zato i imamo ovako veliki teatar, jer smo uvijek smatrali da smo nacija pjesnika, a ne ratnika", priča Alan Kavčič, glasnogovornik Slovenskog narodnog kazališta u Mariboru. Jer, samostalna država Slovenija postoji 20 godina, ali slovenska kultura je stara više stotina godina.

Lutke
Lutkarsko kazalište je jedan od kulturnih aduta MariboraFoto: DW/Bernd Riegert

Mariborsko lutkarsko kazalište sa svojim dizajnerima i radionicama poznato je i izvan granica Slovenije. U svježe renoviranom samostanu izravno uz Dravu, koja mirno protječe kroz stari grad, na jednoj tehnički veoma dotjeranoj pozornici lutke plešu svoj ples za mališane, ali i zainteresirane odrasle.

Oko 500 manifestacija Maribor u sklopu europskog glavnog grada kulture nudi posjetiteljima - unatoč zbog krize praznih slovenskih blagajni. Proračun za manifestacije je više puta kraćen i trenutačno obuhvaća oko 17 milijuna eura. Stoga će kroz godinu pomagati mnogi volonteri.

"Naš alat je kreativnost"

U prvoj liniji bi program glavnog grada kulture trebao oživjeti kulturu za ljude koji žive u Mariboru. Taj nekadašnji industrijski grad socijalističke Jugoslavije, 20 godina nakon neovisnosti Slovenije, traga za novim kulturnim identitetom, za novim gradskim osjećajem, kaže Mitja Čander, programski direktor europske prijestolnice kulture: "Želimo ljudima pokazati kako biti kreativan u današnjem vremenu. Mnogi ljudi, upravo ovdje u Mariboru, su depresivni i letargični, ili se više ne kreću puno. Mi ih želimo pokrenuti. Naš alat je kreativnost kao šansa."

Mitja Čander
Mitja ČanderFoto: DW

A to će tako izgledati što će građani zajedno pisati blogove, stražnja dvorišta će se uljepšati i urediti zajednički vrtovi. I manjine, poput Roma, bi trebali biti dio svega toga. Tako bi trebala niknuti kultura, od koje će Maribor i nakon 2012. imati koristi. Suočavanje s poviješću je također bitan dio manifestacija kulturne prijestolnice, jer su Mariborom kroz stoljeća vladali razni vladari - od Rimljana, preko Nijemaca i Austrijanaca, pa sve do komunista u novijoj povijesti.

Ali i pop-kultura ove godine u Mariboru zauzima značajno mjesto, što se vidi kroz bogatu ponudu vina, ali prije svega kroz narodnu glazbu gornje Kranjske. Ljetni festival u staroj luci Lent s puno vina, glazbe i tuluma bi u lipnju trebao predstavljati jedan od vrhunaca kulturne prijestolnice. Posebice kod mladih Mariborčana su popularne slovenske narodne pjesme, obrađene uz svirku harmonike, tube i električne gitare.

Autori: Bernd Riegert / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić