Marshallov plan za južnu Europu?

Političari koji u Bundestagu predstavljaju stranke, uz iznimku stranke Ljevice, u načelu podržavaju kišobran za spas eura. Utoliko i pozdravljaju u Bruxellsu donesene odluke o oprostu dugova Grčkoj, no oni ukazuju na to da ključ za rješenje problema leži u jačanju konkurentnosti na tržištu Grčke i ograničavanju njenog državnog zaduživanja, baš kao i ostalih prezaduženih zemalja.

U klubu zastupnika Kršćansko-demokratske unije (CDU) hvale se liderske kvalitete njihove kancelarke, Angele Merkel. Ona je, kažu, uspjela "progurati" svoja gledišta. Oni koji se od početka nisu slagali sa svojom stranačkom šeficom, malo su rezervirani pa, poput Wolfganga Bosbacha komentiraju kako je sad sve krenulo da "se malo približi realnosti".

On je i prije upozoravao na rizik u koji ulazi Njemačka preuzimajući jamstva u slučaju da Grčka ne uspije vratiti novac koji dobiva kao pomoć od Unije. On smatra da je rezanje dugova nužno, ali ne i dovoljno. Odlučujuće će biti hoće li Grčka biti u stanju ojačati svoje gospodarstvo te u dovoljnoj količini ubirati poreza kako bi stala na vlastite noge. "Trenutačno se to tako ne čini", ocjenjuje Bosbach.

Socijaldemokrati se rugaju zaokretu konzervativaca

Čelni čovjek oporbenih socijaldemokrata Sigmar Gabriel stoga traži da se razradi program gospodarskog rasta za južnu Europu. Novac za taj "Marshallov plan" trebao bi doći, između ostalog, i od poreza na financijske transakcije, za čije se uvođenje na međunarodnoj razini zalaže Njemačka. Najnovije briselske odluke trebale su biti donesene još davno, izjavio je Gabriel. "Zadovoljan sam što su gospođa Merkel, a prije svega i drugi čelnici iz konzervativnih redova u vladi, napravili zaokret od 180 stupnjeva. No gorak okus ostaje zbog sveukupnog otezanja i oklijevanja, tako da je cijela operacija postala jako jako skupa, a rizik u svemu je naravno u međuvremenu porastao."

Bolje bi bilo, tvrdi šef socijaldemokrata, da je odluka o oprostu dijela dugova Grčkoj donijeta u vrijeme kad Italija i Francuska još nisu zapale za oko spekulantima. Gabriel je dodao kako je od velikog interesa za njemačke posodavce da "Europa ne bankrotira", jer kao izvozno tržište osigurava njemačka radna mjesta. I njemački Zeleni podržali su najnovije odluke iz Bruxellesa. No njihov glasnogovornik za financijska pitanja Gerhard Schick očekuje da još slijede "mjeseci nesigurnosti", budući da su šefovi vlada bankama dali predugačak rok do kojeg moraju povećati kapital.

Liberali o pozitivnim odjecima na burzama

Za kancelarkine koalicijske partnere iz Liberalne stranke, rezultati najnovijih briselskih odluka već su vidljivi na tržištioma, jer su burze na dalekom istoku pokazale prve pozitivne signale. Predstavnik Liberala Rainer Brüderle uspoređuje današnju situaciju u Europi s onom s kraja 80-ih, kad je američki ministar financija Nicholas Brady zajmovima pomogao Urugvaju i drugim zemljama da izbjegnu državni bankrot.

Načelo je isto, kaže Brüderle: banke se odriču polovice svojih potraživanja a za drugu polovicu dobivaju kredite koji vrijede više. No i Brüderle, koji je donedavno bio ministar gospodarstva, smatra da je ključni problem u lošoj realnoj gospodraskoj situaciji: "Grčka bijeda leži u tome da zemlja nije spremna za tržišnu utakmicu i da nije u stanju privrediti onoliko koliko troši. To se mora mijenjati korak po korak".

A iako je tzv. oprost dugova od 50 posto veći no što se bilo očekvalo, stigle su i prve pozitivne reakcije iz financijskog sektora, iz kojeg se čuju komentari da se radi o "razumnoj odluci".

Autor: Bernd Gräßler/ Snježana Kobešćak

Odg. urednica: Zorica Ilić