Masovan odlazak u "obećanu zemlju"

List „Die Welt“ piše o porastu zahtjeva za azil u EU otkako je u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori na snazi bezvizni režim. Njegove zloupotrebe mogle bi prolongirati odluku o stavljanju BiH i Albanije na „bijelu šengensku listu“, upozoreno je u Briselu.

„Iz Srbije i Makedonije najviše odlaze Albanci koji utočište nađu najprije kod svojih porodica koje već žive u nekoj od zemalja EU. Za put na Zapad neki prodaju svu svoju imovinu: kuće, stoku, zemlju, automobile. Albanci u dolini Preševa navodi autor, nemaju posla i zato se pokušavaju domoći 'obećane zemlje'. Srbija, Makedonija i Crna Gora su vatrometom i koncertima 19. decembra proslavile uvođenje bezviznog režima. Međutim, mnoge turističke agencije su razočarane jer je izostao talas masovnih rezervacija. Posljedice ekonomske krize osjete se i u ovim zemljama i želji za putovanje postavljaju 'određene granice'.

Najsiromašniji odlaze

Jedno istraživanje RPMC Instituta u Skoplju pokazalo je da više od 90 odsto Makedonaca nikada nije bilo u jednoj od zemalja EU. U susjednoj Srbiji, većina ljudi nema ni biometrijski pasoš koji je neophodan za putovanje u neku od zemalja šengenskog prostora. Osiromašena albanska manjina u Makedoniji i južnoj Srbiji se time ne da zastrašiti.

Upravo oni ljudi na Balkanu koji najmanje posjeduju, spas traže u emigraciji. Makedonsko ministarstvo unutrašnjih poslova je u protekla dva mjeseca registrovalo više od 150.000 izlazaka iz zemlje. Većina putnika se nije vratila. Makedonska vlada upozorava na opasnost od preskupih turističkih aranžmana nekih sumnjivih tursitičkih agencija i poslovnih ljudi koji putnike mame navodnim izgledima za dobijanje azila i boljim životom na Zapadu. Ljudi na taj način postaju žrtve ciljane manipulacije i dezinformacija, rekao je jedan glasnogovornik makedonske Vlade. Uprkos upozorenjima, ljudi međutim i dalje putuju. Odlaze kod porodica i onda podnose zahtjev za azil i traže posao 'na crno'.

Porast zahtjeva za azil zabilježen je posebno u Belgiji: Samo u februaru je oko 349 Makedonaca podnijelo zahtjev. Evropska komisija je u međuvremenu reagovala: jedan visoki predstavnik iz Brisela sada bi trebao organizovati povratak u matične zemlje za osobe koje nemaju izgleda da dobiju azil. Ukoliko bi se nastavio trend odlaska u zemlje EU, u narednim sedmicama bi samo iz preševske doline u pravcu zapadne Evrope moglo krenuti pet do deset hiljada potencijalnih tražilaca azila.

„Ganiću se treba suditi u BiH“

Ejup Ganić, je 1. marta uhapšen u Londonu na osnovu zahtjeva srbijanskih vlasti“. Tereti se da je odgovoran za napada na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. List Frankfurter Rundschau Online piše:

„Ejupu Ganiću je u Velikoj Britaniji određen jednomjesečni pritvor iz kojeg može izaći uz kauciju od 200.000 funti, ali i dalje ne smije napustiti prostor te države. Sarajevo je na ovaj potez odgovorilo sopstvenim zahtjevom za izručenjem Ganića. Bošnjački član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić rekao je da se radi o „pokušaju relativiziranja i izjednačavanja krivice za rat“. Zbog sumnje da su učestvovali u napadu na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije raspisalo je početkom prošle godine potjernice za 19 osoba iz BiH, među kojima je i Ejup Ganić. Sarajevo je već tada uložilo protest. Prema jednom sporazumu iz 1996. godine u ovakvim slučajevima se za mišljenje najprije treba upitati Haški tribunal. Ovaj ugovor istekao je međutim 2004. godine. Bosanci i Hercegovici se pozivaju i na sporazum sa Srbijom koji je potpisan prošle sedmice. Prema tom sporazumu, Ganiću bi se trebalo suditi u BiH.“

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur. Mehmed Smajić