Međusobne optužbe za genocid - hrvatski i srpski zločini

Na sreću, nije bilo genocida ni u Vukovaru ni tijekom Oluje, iako je bilo i ratnih zločina i etničkog čišćenja. Tako je odvjetnik Anto Nobilo za beogradski Blic prokomentirao nedavnu odluku Međunarodnog suda pravde u Den Haagu da se proglasi nadležnim u tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid i najavu Srbije o podizanje protutužbe kojom, kroz povijest 90-godišnjeg života u zajedničkoj državi, osobito za vrijeme NDH i tijekom Oluje, žele dokazati da su Hrvati napravili veći genocid nad Srbima.

Nobilo smatra kako bi Hrvatska lako mogla dokazati umiješanost Srbije u vukovarske strahote, ali će imati problema u dokazivanju genocida. Iako je Oluja imala više elemenata koji se približavaju genocidu, ni tu nije prijeđena granica: "U Vukovaru je bio mega ratni zločin: ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratnih zarobljenika, ranjenika i tako dalje, dok u Oluji su naše borbene jedinice relativno čisto odradile situaciju, ali ono što se desilo nakon Oluje – paljenje srpskih kuća, onemogućavanje povratka pobjeglim Srbima, može se okarakterizirati kao etničko čišćenje. A u pravnom smislu pojam etničkog čišćenje je bliži genocidu nego pojam ratnog zločina."

"Zadovoljni neće biti ni Hrvatska ni Srbija"

Branitelji već traže da Nobilo preispita svoju izjavu te se ispriča hrvatskom narodu. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor usporedbu drži krivom, pa i apsurdnom: "I mogla bih reći - opasno je uspoređivati Vukovar i vojno-redarstvenu akciju Oluju.

Odluka o nadležnosti haškog Suda pravde, što je izazvala euforiju u Hrvatskoj, ne jamči i sigurnu pobjedu u sporu, upozorava Nobilo. I zato smatra kako bi cijeli proces trebalo prepustiti Sudu jer bi daljnja politizacija mogla dovesti do bitnog pogoršanja odnosa Hrvatske i Srbije.