Mediji: Dogovoren plan za spas Grčke

Francuski dnevni list "Le Monde" i britanski "Guardian" u svojim izdanjima (13.3.) pišu da je plan dogovoren (s nekoliko različitih scenarija) i da bi o njemu na svom sastanku u idući ponedjeljak (15.3.) trebali diskutirati ministri zemalja u kojima je euro službena valuta. Plan bi se, kako tvrde mediji, trebao primijeniti u slučaju da se Grčka nađe pred zidom - odnosno državnim bankrotom.

Službeni dnevni plan predviđa da će se ministri na svom redovitom mjesečnom sastanku očitovati o grčkim planovima štednje s ciljem sanacije državnih financija. Iako je njemačko ministarstvo financija demantiralo da će se na susretu raspravljati i o planu za "spas" Grčke, novinska agencija DPA javlja da je ta opcija itekako realna. Europska komisija nije htjela komentirati medijske izvještaje.

Kompliciran proces

Kreiranje plana za pomoć Grčkoj je vrlo kompliciran proces zbog toga što je po važećim ugovorima Europskoj uniji zabranjeno "uskakati" u pomoć nekoj zemlji kojoj prijeti bankrot. Europskoj središnjoj banci je čak zabranjeno u tom slučaju odobravati izravne kredite državama koje su uvele euro kao valutu.

Već tjednima se po kuloarima spekulira oko paketa za pomoć Grcima "teškog" između 25 i 30 milijardi eura. Kao jedna od najizglednijih varijanti spominje se pružanje bilateralne pomoći, u obliku npr. kredita ili kreditnih garancija. No situacija danas nije tako dramatična kao prije dva-tri tjedna. Grčka je u međuvremenu na tržište vrlo uspješno plasirala paket državnih obveznica, i tako utržila pet milijardi eura. No to je samo kap u moru. Grčkoj naime do kraja ove godine treba najmanje 55 milijardi eura kako bi pokrila sva potraživanja.

Dva scenarija?

"Po informacijama lista "Guardian" 16 zemalja tzv. "eurozone" postiglo je dogovor da će Grcima odobriti bilateralne kredite ukupne vrijednosti od 22 milijarde eura. Krediti bi "potekli" u slučaju nužde, odnosno ukoliko se Grčka doista nađe pred stečajem. Francuski "Le Monde" pak piše o dva različita scenarija pomoći Ateni. Uz već spomenute bilateralne kredite, Europska komisija (koja ima izvrstan bonitet na financijskom tržištu) bi za Grčku uzela milijardske kredite, a jamac bi bile zemlje Unije.

Europska komisija naime po puno povoljnijim uvjetima može dobiti kredite nego Grčka - i to je prednost ovog modela. Nedostatak je činjenica da bi ga, ukoliko se model doista bude realizirao, svih 27 zemalja članica EU-a moralo podržati. Zemlje koje su članice Unije, ali nisu uvele euro (npr. Velika Britanija ili Švedska) preferiraju pružanje pomoći Grčkoj od strane Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

A upravo jačanje uloge MMF-a u "grčkoj tragediji" odbacuju mnoge zemlje "eurozone" (među njima i Njemačka). One ne žele da se u europske stvari miješa MMF, kojim dominiraju Amerikanci.

Autor: DPA/Srećko Matić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić