1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Medijska slika o "arapskoj okupaciji" BiH

Marina Martinović
29. maj 2017

Bosna i Hercegovina i za vrijeme ramazana zarađuje na arapskim turistima, piše tisak na njemačkom jeziku. Listovi se, pored toga, osvrću na sve manji utjecaj EU-a na Balkanu i sve veći utjecaj "američkog prijatelja".

https://p.dw.com/p/2dkLt
Sarajevo Bosnien und Herzegowina Arabische Touristen
Foto: DW/J.Rose

"Za Bosnu i Hercegovinu ramazan ne znači samo vrijeme posta već i zaradu novca. U proteklih nekoliko godina za vrijeme muslimanskog mjeseca posta dolazi sve više arapskih turista u tu balkansku zemlju. Neki od njih ostaju čitavih mjesec dana", piše u svome članku pod naslovom "Arapi dolaze" Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). List nastavlja kako bi ti arapski turisti mogli "naravno otići i u Kitzbühel ili Ženevu, ali u BiH se europska klima povezuje s prednošću da sljedeća džamija ili halal-mesnica nikad nisu previše daleko. Osim toga, poziv na molitvu s minareta ih podsjeća na dom, iako je on u BiH tiši. Arapski turisti iz zemalja Perzijskog golfa žive u prema njihovim potrebama prilagođenim hotelima ili ograđeni u jednom za njih izgrađenom luksuznom naselju pored Sarajeva - i ostavljaju dosta novca u toj bivšoj ratnoj zemlji. Može ih se vidjeti u sarajevskom osmanskom starom gradu koji, osim Arapa, iz godine u godinu privlači sve više Turaka. Turci koji poznaju bh. glavni grad često govore kako je Sarajevo arhitektonski najljepši od svih turskih gradova, a tko misli da je to šala, onda ju je samo napola razumio."

Prvi val Arapa u BiH - džihadisti

BBI Centar Sarajevo
I BBI centar u središtu Sarajeva je izgrađen arapskim novcimaFoto: Nenad Veličković

FAZ piše kako je Ilidža postala glavno odredište gdje arapski turisti odsjedaju te da se, shodno tome, u tamošnjim hotelima i kafićima ne poslužuje alkohol, "uz ljutnju onih muslimana koji nakon molitve petkom, ukoliko uopće odlaze na nju, imaju naviku da popiju u ime stvoritelja jedno pivo, rakiju ili čašu vina. No, barem su ti Arapi, koji ne dolaze samo za vrijeme ramazana, Sarajevu donijeli nove luksuzne hotele za koje prije toga nije postojalo tržište. Upravo u travnju je objavljeno bi se tome trebao pridružiti još jedan hotel s pet zvjezdica - Swissotel. Jedna arapska investicijska grupacija ga namjerava izgraditi izravno pored bh. parlamenta i trebao bi biti otvoren naredne godine, također bez alkohola, naravno."

List se dalje osvrće na činjenicu da sadašnji arapski turisti nisu prvi Arapi koji dolaze u BiH. To je, "strogo gledano već drugi arapski val u novijoj povijesti BiH. Prvi je uslijedio početkom devedesetih godina i sastojao se od džihadista koji su se na strani bh. muslimana borili protiv vojske srpskog generala Ratka Mladića i drugih srpskih trupa. Međutim, nije ih kao danas bilo desetine tisuća, već nekoliko stotina, i oni su bili u isto toliko neznatnoj mjeri odlučujući ratni faktor kao i ruski plaćenici na strani Srba. Za bh. muslimane koji većinom žive prema liberalno ustrojenom islamu su ti Arapi koji su ustvari u BiH došli kao saveznici unatoč njihovom malom broju postali opterećenje, jer u BiH, barem u gradovima, nije neuobičajeno da muslimanske žene samorazumljivo hodaju nepokrivene, nose kratke suknje ili parovi hodaju ulicama držeći se za ruke. To arapski džihadisti nisu shvatili te su te parove, a i one koji se javno ljube, htjeli nasilno razdvojiti, što u BiH nije naišlo na odobravanje." No, ovi današnji arapski turisti, piše dalje FAZ, "dolaze bez oružja, ali zato s obitelji, uključujući eventualnu drugu ili treću suprugu i filipinske dadilje, oduševljeni su prirodom i posebno divljim brdskim rijekama. Arapski turizam u BiH je niša u kojoj se da dobro zaraditi."

Plakat za igrednju turističkog grada za Arape - Buroj
Arapi grade čitava naselja samo za svoje potrebe u BiHFoto: picture-alliance/AP Photo/A. Emric

FAZ se u svom članku dalje osvrće na razmirice, "kulturološke konflikte" koji nastaju između arapskih turista i domaćeg muslimanskog stanovništva. Domicilno stanovništvo tako ističe da ljudi, naravno, nemaju ništa protiv turista, ali da se oni "ne pridržavaju pravila", kako je u izjavi za Hayat TV kazao jedan stanovnik Ilidže, a prenosi FAZ. "I doista je težak odnos između Arapa i Bošnjaka, koji su otprilike toliko slični koliko i kršćani iz Norveške i oni iz Perua, dobar primjer za kompliciranu raznolikost muslimanskog svijeta. Tu su, na primjer, maniri Arapa po pitanju jela ili njihova sklonost da umjesto korpe za smeće Sarajevo smatraju takvom jednom korpom", piše FAZ. List se dalje osvrće i na strah građana Sarajeva da bi Arapi mogli dignuti cijene nekretnina u za Sarajlije nedostižne visine, kao i na priče o tome da je nekima previše ako Arapi svoje serdžade (molitvene prostirke) prostru u nekom parku ili, kako se u Sarajevo uporno priča, u jednom trgovačkom centru, jer "bh. džamije su otvorene za svakoga, zbog čega doista nitko ne mora klanjati u javnosti, glasi shodno tome kritika na taj račun". "Konzervativni 'Dnevni avaz', više ulijevo orijentirano 'Oslobođenje' i drugi bh. listovi su 'arapsku invaziju' već odavno otkrili kao omiljenu temu i kontinuirano izvještavaju o tome", dodaje FAZ. Međutim, u FIPA-i, Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH, ističu kako ne shvaćaju zašto tolika "halabuka" oko arapskih turista, navodi FAZ, jer "kapital ne zna ni za religiju ni za granice. Poduzeća iz Perzijskog zaljeva ne investiraju zbog toga u BiH što je ta zemlja islamski obilježena, već zato što u njoj vide mogućnost za profitom." A iz sarajevskog ureda think tanka "Europska inicijativa za stabilnost" navode kako se taj trend mora gledati u svezi s ukupnim brojem turista u BiH koji je porastao te da je, primjerice, austrijska pokrajina Tirol prošle godine imala duplo više turista iz Saudijske Arabije nego Bosna i Hercegovina, piše FAZ. Time ured ovog think tanka tako "korigira medijske zastrašujuće slike o 'arapskoj okupaciji' Bosne i Hercegovine".

Povratak "američkog prijatelja"

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) također piše o stranom utjecaju na Balkanu, ali o onom američkom. Tako se taj list u svome članku "Povratak 'američkog prijatelja'" osvrće na slabljenje EU-diplomacije na Balkanu, zbog čega je došlo do "posljedica: u ožujku se kosovski predsjednik Hashim Thaci oglušio na protivljenje Europljana zbog planiranog uspostavljanja jedne vojske. U Skopju je predsjednik Ivanov tjednima bio osoran prema EU-diplomatima. A umjesto da je primio predstavnike EU-a, on je otputovao u Mađarsku kod Viktora Orbana. U Albaniji si je oporba dopustila da protivno europskim upozorenjima bojkotira parlamentarne izbore. Tako su se u nekoliko tjedana u trouglu Kosovo - Makedonija - Albanija stvorile krize na čijem rješavanju su europski diplomati bezuspješno radili. Onda su Amerikanci stupili na scenu - i odjednom su se pokrenule stvari: Thaci je odgodio svoj vojni projekt, Ivanov je odobrio mandat za sastavljanje vlade, a oporba u Albaniji ipak sudjeluje u izborima. Taj američki uspjeh ima ime: Hoyt Brian Lee. Zamjenik voditelja odjela za Europu i Euraziju pri Ministarstvu vanjskih poslova SAD-a je proteklih mjeseci intenzivno posjećivao regiju. A odlučujuće za njegov uspjeh je bilo razjašnjenje da u State Departmentu unatoč novom šefu vlada kontinuitet. To je smirilo prije svega albanske partnere koji su se od Trumpove izborne pobjede pitali ima li 'američkog prijatelja' uopće još."

Hoyt Brian Yee tijekom posjeta Skopju
Hoyt Brian Yee tijekom posjeta SkopjuFoto: MIA/Photo Service

NZZ se u nastavku osvrće na važnost Albanije, odnosno "albanosfere" - albanskog područja na Balkanu, jer i na Kosovu i u Makedoniji žive Albanci - za stabilnost u toj regiji. List napominje i da su prisutne "velikoalbanske" težnje zbog nedovoljne EU-perspektive Zapadnog Balkana, zbog čega "američki angažman radi stabilizacije albanosfere itekako ima smisla - pogotovo onda ako se predoči alternativa oslabljenom utjecaju Europske unije, a to je rastući utjecaj Rusije i Turske."