Medijsko amputiranje zemlje

U dnevnim listovima se jedva mogla naći vijest da je kampanja počela, a osim povremenih zajedničkih akcija entitetskog premijera RS-a, Milorada Dodika i predsjednika Srbije Borisa Tadića, drugih informacija iz BiH nema. Nekadašnji dopisnik Oslobođenja iz Beograda, Dragan Banjac, smatra da je izvještavanje medija pogrešno, jer se ponašaju kao da je BiH na drugom kontinentu.

„Mislim da će se izbori pratiti samo kao finale. Naš politički vrh forsira Banjaluku. Zvanični stav je da se oni neće miješati u bilo kakvu odluku, ali da je njihova obaveza da prema Srbima u BiH imaju jedan prisniji odnos. To je samo u retorici. Ne vjerujem da će se mediji time baviti bolje i da će biti korektno. Mislim da je to greška jer prostor nije zakačio niko pa ga odvukao do Iraka, Irana, to je sve ostalo tu”, naglašava Banjac.

Dvojak odnos Srbije prema BiH

Jedan od rijetkih listova koji imaju rubriku region jeste dnevni list Danas. Urednik rubrike Miloš Mitrović za Deutsche Welle kaže da ga takvo ponašanje medija ali i vlasti pomalo zbunjuje.

„Srbija ima dvojak odnos prema BiH u smislu da s jedne strane podržava njen integritet i suverenitet, a s druge strane da nastoji da ima odlične odnose sa sadašnjom vlašću u RS. Te dobre odnose sa Dodikom ona konkretno voli da manifestuje na simboličan način, recimo kroz otvaranje mostova i škola. Istovremeno se izbjegava odrediti prema nekim Dodikovim stavovima kao što su da Srbija ne smije da se mješa u ono što se dešava u BiH jer da je doživjela poraz time što je potpisala Istambulsku deklaraciju, što se zbližila sa Turskom”, podsjeća Mitrović.

Nedavno je, na primjer, u jednim dnevnim novinama objavljen tekst Dobrice Ćosića „Pitanje istine” koji predstavlja svojevrstan hvalospjev Miloradu Dodiku, inače napisan za film „Ponosni na Srpsku”. Samo nekoliko dana nakon toga, opet na naslovnoj strani, ostavljen je prostor za tekst „Srbija i Srpska jedna uz drugu”. U drugim novinama se objavljuju samo veliki događaji ili konkretni potezi bh. vlasti u vezi procesa koje vode BiH i Srbija, poput slučaja Ganić i Jurišić. Medijsko amputiranje događaja, prema riječima pisca i dugogodišnjeg novinara Dragoslava Dedovića, nije u redu. „Medijsko amputiranje tog dijela zemlje je pretpostavljam i tržišno orjentisano, ali mislim da to daje jednu jednostranu sliku što nije u redu za medije” ističe Dedović.

Samo marginalne teme

Prema riječima vlasnika medijske arhive „Ebart” Vlastimira Ćurgusa Kazimira, odnos prema regionu u srpskim medijima odražava na neki način i zainteresovanost političke elite u Srbiji, ne samo za ono što se dešava u regionu, nego i ono što se dešava izvan glavnih tokova njihovih političkih interesa.

„To podrazumijeva da je Kosovo vrlo prisutno kao tema, ali s druge strane mi u najmanjoj meri imamo vijesti o tome kako tamo izgleda život i potrebe ljudi koji na Kosovu žive, bilo da su Srbi ili Albanci. O tome nemate gotovo nikakvih podataka. Vrlo je slična situacija kad je riječ o regionu. Sve su to marginalne i periferne teme u odnosu na onu koju aktuelna vlast proglasi bitnom za njen opstanak. Kada je riječ o izborima u BiH, osim onog što inicira sam Milorad Dodik u BiH očigledno iz vrlo jasnih političkih i izbornih razloga, a to su vrlo česti susreti sa Borisom Tadićem i sa srpskim političarima, mi vidimo da u suštini, ovdje većina i ne zna da su u toku pripreme za izbore koji će biti 3. oktobra. Kao da je to nešto što je potpuno izvan interesa ove sredine. Mislim da je to istovremeno i posljedica zamora javnosti onim što bismo mogli nazvati politički angažman”, istakao je Ćurgus Kazimir.

Nezainteresovanost medija u Srbiji za situaciju u regionu, u ovom slučaju u BiH, govori kako o profesionalizmu tako i o politici koju vlast vodi. Jer, kako kaže Mitrović, trebalo bit biti „sasvim prirodno da pratimo šta se dešava u susjednim zemljama jer to ima određene reperkusije na političku scenu Srbije“.

Autorica: Žarka Radoja

Odg. ur.: Z. Arbutina