Merkel Europu želi učiniti "europskijom"

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svome online izdanju navodi da je na sastanku u Strasbourgu, na kojemu je dogovoreno izrađivanje prijedloga za promjenu EU ugovora, kancelarka Merkel ta koja je vodila riječ. Ona je ponovila dan prije u Bundestagu objašnjeni stav o protivljenju tzv. eurobondovima. "Sarkozy i Monti su nijemo kimali glavom, dok je ovaj posljednji pokušavao da relativizira svoje oduševljenje za tražene obveznice (eurobondovi, op.a.). Strasbourg kao mjesto održavanja prvoga sastanka trojnog saveza je izabran promišljeno", navodi FAZ, obrazlažući da, pored ostalog, ovaj elzaski grad u Francuskoj, zbog svoje uzburkane povijesti i zemljopisne blizine Njemačkoj, važi kao "kolijevka njemačko-francuske razmjene".

Bez reformi se gasi motor koji pokreće Europsku uniju

O tome sastanku i odlučnosti njemačke kancelarke protiv eurobondova, kao i odluci za izmjene EU ugovora, piše tiskano izdanje Süddeutsche Zeitunga (SZ). Ovaj list tako u komentaru pod naslovom "Ako Merkel ne uspije..." piše da Angela Merkel instinktivno pravilno postupa time što zahtijeva jasan redoslijed: "Prvo se moraju izmijeniti europski ugovori, onda se tek može dublje zagrabiti u 'euro-kutiju' kako bi se spasile dužničke zemlje. Više novca za Grčku, Portugal, Španjolsku ili Italiju se dade samo opravdati, ako zauzvrat postoje garancije da će se okončati cijeli ovaj vrtlog. Za to nisu dovoljna generalna obećanja. Samo odlučno učvršćivanje kontrolnih i djelotvornih mogućnosti sankcioniranja u ugovorima prema dužničkim prijestupnicima može dugoročno stabilizirati eurozonu. Pritom se ne radi o njemačkom dominiranju, kao što se predbacuje Berlinu. Nego, radi se o europskoj razumnosti. Ako se EU želi očuvati u jednom komadu, onda se ona mora reformirati. Alternativa bi bila jedino da se poveća jaz između EU zemalja: ovdje države s eurom i tamo one bez eura. I unutar euroskupine bi onda bilo jakih, koji bi slabima naređivali u kojem smjeru se putuje. Dosad je monetarna unije funkcionirala kao motor političke integracije. Tko se, međutim, odriče reformi, svjesno gasi motor. Štetu od toga bi snosili svi.

Mnogi kritičari predbacuju saveznoj kancelarki hegemonističke namjere. U tome svemu ne vide da koncept njemačke kancelarke Europu ne čini 'njemačkijom', nego 'europskijom'. Nova pravila ne bi samo za Atenu važila, nego i za Berlin. Merkel, znači, pokreće pravu strategiju kako bi Europsku uniju postavila na solidne temelje. Pariz i Berlin će na EU summitu za četrnaest dana predstaviti svoje prijedloge za fiskalnu uniju. Prihvatiti te prijedloge bi bila najbolja usluga koju bi si Europa mogla učiniti. Samo tako bi EU politički mogla ponovno postati sposobna za djelovanje i uspostaviti povjerenje." - navodi se u komentaru SZ-a.

Većina građana se s gađenjem distancira od neonacista

Povodom uhićenja 32-godišnjeg Andrea E., koji se sumnjiči da je pomagao terorističku neonacističku skupinu iz Zwickaua, švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) komentira odnos Nijemaca prema neonacizmu i desnom ekstremizmu u njihovoj zemlji.

"Za razliku od onoga kako se to predstavlja u mnogim medijima, Njemačka nije 'podijeljena zemlja', nego je čvrsto ujedinjena u povjerenju prema demokraciji i vladavini prava. Ne može postojati sumnja u to da se većina građana s gađenjem distancira od neonacista iz zwickauške skupine, koja je posljednjih trinaest godina ubijala po zemlji.

Svakako, i nacisti imaju svoje apologete, odnosno pobornike, koji na web stranicama s glasnom zadovoljštinom slave svoja nedjela. U javnosti su, međutim, suzdržani. Suzdržano su dosad, nažalost, reagirali i građani. Bilo je prosvjeda, ali su oni ostali mali, i bili su to isključivo ljevičari. Čini se da još uvijek među građanstvom nedostaje svijest o tome da desni ekstremni teror isto toliko ugrožava temelje društva kao i lijevi ektremni teror; ne izlazi se na ulice", kritizira NZZ, navodeći ujedno da se ni politička diskusija o desnom ekstremizmu u Njemačkoj ne vodi "ćudoredno" te da se kritizira što su nadležni političari proteklih godina više pozornosti posvetili lijevom ekstremizmu, nego opasnosti od desnog ekstremizma.

Priredila: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić