MESS - Dragulj u kruni umjetnosti Sarajeva

Čast da otvori najstariji teatarski festival na Balkanu, 49. MESS, pripala je Oskaru Danonu, proslavljenom dirigentu i kompozitoru, koji se preko video-linka obratio sarajevskoj publici u Narodnom pozorištu. Maestro Danon je i prvi ovogodišnji laureat MESS-a. Dobitnik je jednog od dva Zlatna lovorova vijenca koje festival dodjeljuje za doprinos umjetnosti teatra.

Osloboditi se nacionalnih ključeva

„Još davne 1939. godine, Oskar Danon je bio jedan od osnivača Grupe Collegium Artisticum, koja je djelovala kroz niz umjetničkih medija. Jedan od njih je bio i teatar koji se zvao Otvoreno pozorište“, rekao je na otvaranju festivala direktor Dino Mustafić. On je dodao da je ta grupa kasnije anticipirala Kamerni teatar 55, koji je iznjedrio festival MESS. Devedesetšestogodišnji Danon u svom je obraćanju naglasio: „Ovaj festival može doprinijeti svojim postojanjem, naročito danas, kada je potrebno djelovati među ljudima, ne samo mladima, da se oslobode uskosti, nacionalnih ključeva, i da u životu gledaju naprijed sa optimizmom, jer je u njihovim rukama razvoj ljudskosti, razvoj ljubavi i onoga što je najveće i najranjivije u čovjeku, a to je da se oslobode mržnje koja zna da vlada. Umjetnost u tom smislu može pomoći, i ja mislim da je MESS jedan dragulj u kruni umjetnosti Sarajeva.“

Mladi njemački migranti oduševili Sarajevsku publiku

Prve festivalske večeri, odmah nakon kratke ceremonije otvaranja, publici se predstavila pozorišna trupa iz Njemačke, Dorky Park, sa predstavom „Pakao na zemlji“, u režiji Constanze Macras. Njen plesni komad doveo je na scenu tinejdžere iz Neuköllna. Oni kroz ovaj teatarski projekat govore o poteškoćama odrastanja, svakodnevnoj diskriminaciji u imigrantskom miljeu, želji za uklapanjem i problemima koji prate pokušaje adaptacije. „Ovo je druga predstava koju sam napravila sa ovom grupom djece. Prvu sam radila kada su bili u dobi od sedam, osam ili deset godina. Ovom predstavom sam htjela da ponovo pronađem onu nit koja će pokazati u kom pravcu su se oni razvijali, njihovi pogledi na život i svijet u kojem žive. Zanimali su me mnogi aspekti njihovog odrastanja: potraga za identitetom, seksualnost, a posebno seksualnost mladih žena, koje se, mnogo više nego muškarci, suočavaju sa zabranama i granicama koje društvo sa imigrantskom pozadinom, pred njih postavlja“, rekla je Constanza Macras.

Predstava „Pakao na zemlji“, u pravom je smislu intermedijalni projekat. Dva sata plesa, akrobacija, žive muzike, video projekcija i glume, koju sigurnom rukom vodi rediteljica bez pedagoške nervoze, oduševili su sarajevsku publiku. Kad mlada 'imigrantkinja', obučena u tradiciji islama kaže: „Voljela bih da budem advokatica kad porastem. Da imam bolje ocjene, možda bih mogla da budem i sudija“, ona otvara problem sa kojim se, valjda, suočavaju mladi svuda u svijetu. „Zanimao me i aspekt obrazovnog sistema u Njemačkoj i način na koji se ti mladi ljudi nose sa činjenicom da se već u petnaestoj godini moraju opredijeliti za svoje buduće zanimanje: da li će studirati ili će završiti samo srednje obrazovanje. To je naprosto, velika dilema za većinu njih u tim godinama“, kaže Constanza Macras.

Recesija nije poštedjela ni teatar

Već sa ovom prvom predstavom, selektor Giorgio Ursini pokazuje da je protekle godine, između dva festivala uradio dobar posao: „Stalno je nedostajalo novca. Svaki put kad bih odgledao neku predstavu na brojnim teatarskim festivalima koje pratim, i predložio neku od njih, iz 'centrale' u Sarajevu su mi javljali da još nije 'legao' novac i da ga, izgleda, neće biti dovoljno“, kaže selektor kao da prepričava anegdotu.

„Tačno je. Prošle godine je bilo 37 predstava, ove godine 11 manje, čak i jedan čitav festivalski program manje. Međutim, moram reći da smo mi sačuvali kvalitativno jezgro ovog festivala, njegov kostur, njegovu osnovnu ideju, a to je fenomen – slobode. Sve ćemo učiniti da idući, 50. jubilarni festival ne otvorimo sa ovim ekonomskim problemima, nego da ga napravimo na estetski način, onako kako to naša publika očekuje“, kaže direktor MESS-a, Dino Mustafić.

Uprkos recesiji koja nije poštedjela ni festivale, MESS i ove godine, u brojkama, djeluje impresivno. Na festivalu će biti izvedeno 26 predstava za deset dana, na jedanaest lokacija u Sarajevu, Zenici, Goraždu i Srebrenici. Predstave dolaze iz 13 zemalja, a klasificirane su u četiri festivalska programa: World MESS, Mittel Europa, Festivalske premijere i Children MESS. Na festivalu će biti izvedene tri predstave iz BiH: „Zvijer na mjesecu“ Mostarskog teatra mladih, „Nora“ EastWest Centra iz Sarajeva i „Balon od kamena“ Narodnog pozorišta RS iz Banjaluke.

Prigoda za diskusiju

49. Internacionalni teatarski festival MESS će i ove godine organizovati umjetničke radionice za studente iz BiH, Srbije, Kosova, Crne Gore i Makedonije. Svakodnevno će se održavati i okrugli stolovi kritike na kojima će učestvovati teatrolozi i kritičari iz BiH, regiona i Evrope.

U svakom festivalskom programu ima nekoliko vrhunskih svjetskih predstava koje jasno podcrtavaju osnovne teatarske pretpostavke na kojima počiva MESS: eksperimentalno, istraživačko i avangardno traganje za oblicima naše stvarnosti.

Autorka: Ljiljana Pirolić

Odgovorna urednica: Marina Martinović