060911 Gründungsfreudige Migranten

U posljednje tri i pol godine je sedam odsto od ukupno 15 miIiona ljudi stranog porijekla u Njemačkoj, registrovalo svoju firmu. To pokazuju rezultati jedne studije Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB). Poređenja radi: kod njemačkih građana koji nemaju strano porijeklo taj procenat je iznosio pet odsto. Strani osnivači firmi za sebe su otkrili branšu za pružanje usluga, kaže profesorica Elisabeth Mueller sa frankfurtske Škole za finansije i menadžment. Ona je radila studiju Centra za evropska ekonomska istraživanja: "Migranti  pokreću biznis uglavnom u ugostiteljstvu i trgovini. To su na primjer tipični italijanski restorani na uglu, ili prodavnice u kojima se prodaje kebab ili razne životne namirnice."

Jedan od razloga zbog kojih se mnogi migranti odluče osamostaliti je nezaposlenost. Stranci su u odnosu na Nijemce češće nezaposleni: "Generalno je tako da je nezaposlenost kod migranata veća i da je kod osnivača firmi dosta njih prethodno bilo nezaposleno. Može se općenito reći da oni koji su zbog nezaposlenosti pokrenuli biznis nisu bili savim uspješni kao oni koji su prethodno bili zaposleni."

Veliki rizik

Rođena Španjolka Natalia Schwarz nije bila nezposlena kada je prije dvadeset godina otvorila krojačku radnju za prepravke. Kao domaćica i majka ona je međutim ponovo željela naći posao. Sa završenim krojačkim zanatom odlučila je samostalno poslovati. Prijatelji i susjedi su je od toga najprije odvraćali. Veliki je rizik otvoriti sopstvenu radnju, govorili su. No, njene usluge bile su tražene. Mnogi i sada dolaze i traže usluge prekrajanja odjeće i tako troše manje novca: "Prije pet,šest godina poslovi su išli dobro. Onda sve lošije. Radim sama, ponekad mi pomažu djeca, to je porodična firma. Ali, ja volim da šijem i to je razlog zbog kojeg tako radim."

Njemački građani, to pokazuju studije, su pesimističniji i više se boje rizika od građana u drugim zemljama. Migranti često imaju poznanike koji su također pokrenuli privatni biznis ili članove porodica koji im pomažu u obavljanju posla kao što je slučaj kod Natalie Schwarz. Samo mali broj migranata se međutim može naći u poslovnim branšama kao što su kompjuterska tehnika i programiranje, pravni savjeti, u medijima ili reklamnoj branši, kaže profesorica Elisabeth Mueller:

"To je tako zato što migranti još uvijek imaju lošije obrazovanje. Kvota migranata koji studiraju upola je manja u odnosu na Nijemce."

Predrasude

Stomatolog  Mehdi Taghdisi je studirao u Njemačkoj. Već šest godina ima svoju ordinaciju. Ovaj rođeni Iranac kaže da je teško, pogotovo za strance. Jer, oni ne mogu prevazići govorne barijere, a i mentalitet igra odlučujuću ulogu. U nekim slučajevima, kaže Taghdisi, vladaju predsrasude. "Kada sam preuzeo ordnaciju od svog prethodnika Nijemaca je otprilike jedna četvrtina ili jedna trećina pacijenata otišla, prije nego što su uopšte utvrdili kako radim. Ali polako su se vraćali. Često su čuli od prijatelja da ja mogu isto raditi kao i moje njemačke kolege i onda su se vratili."

Migranti samostalno pokreću biznis sa malim kapitalom. Turci su već godinama najbrojniji među migrantima koji pokreću biznis u Njemačkoj. Razlog je naravno zbog toga što su oni najveća grupa stranaca u ovoj zemlji. Slijede Italijani i Poljaci. Prema navodima Tursko-njemačke industrijske i trgovinske komore u Kelnu, u Njemačkoj trenutno ima oko 70 hiljada turskih poduzetnika koji prema procjenama, upošljavaju oko 260 hiljada radnika.

 

Autori: Monika Lohmüller/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina