EU granice braniti u "ne-EU" zemljama
7. juni 2018
Sve veći broj migranata u BiH - od početka juna ih je ušlo više od 500 - porast broja slučajeva krijumčarenja ljudima i ilegalnog prelaska granica, odnosno sigurnosni, ali i humanitarni aspekti suočavanja s migrantskom krizom bili su povod ministarske konferencije “Suočavanje sa izazovima mješovitih migracija u regiji”, u organizaciji Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Sarajevu.
Dok je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić govorio o ozbiljnosti situacije i načinima na koji se BiH nastoji suočiti sa sve većim brojem izbjeglica, njegove kolege iz EU, što je i očekivano, više su se brinule za vanjske granice Unije i granice Schengena, budući da je jasno da se migranti nemaju namjeru zadržavati u BiH, već njihov krajnji cilj ostaju zemlje Zapadne Europe.
U tom smislu, kako je rečeno, potrebno je unaprijediti komunikaciju i saradnju sigurnosnih struktura u regiji, a EU će biti tu da pomogne.
“Od novembra prošle godine vidimo da se broj ilegalnih migranata koji dolaze iz Grčke, preko Albanije, Crne Gore i BiH povećava. Mislimo da je krajnje vrijeme da svi zajedno obezbijedimo da migracije budu pod kontrolom, jer samo dobro koordiniranom akcijom možemo da savladamo različite situacije”, izjavio je Boštjan Šefic, državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Slovenije.
Saradnja ili provođenje mjera
Šefic je naglasio kako je potrebna politička volja za što bolju saradnju šefova policija u regiji, kao i saradnju regije sa EU, a što je spomenuto i u zaključcima sastanka direktora policija u Brdu kod Kranja u srijedu, 6. juna. “Upozoravam da je trend negtivan i mora se odmah pristupiti realizaciji mjera jer ne bi bilo dobro da članice EU budu prinuđene da uslovljavaju nekim unilateralnim mjerama. To bi bilo jako loše, ali mi moramo zaštititi vanjske granice EU i granice Schengena, pa je moja poruka da je bitno da sarađujemo i da obezbijedimo stabilnost regije”, naglasio je Šefic.
Dodao je još da Slovenija svakako podržava priključenje država Zapadnog Balkana Uniji, ali da “saradnje treba biti s obje strane”, te je citirao i svoje kolege iz susjedne Hrvatske da "države Zapadnog Balkana moraju pored svojih interesa gledati i na interese EU”.
Šef austrijske savezne policije Franz Lang naglasio je kako je krajnje vrijeme da se razgovara o konkretnim mjerama kako bi se spriječila repriza migrantske krize iz 2015. godine. “EU je razvila niz instrumenata i taktika kako bi se spriječila trgovina ljudima i kako bi se bolje upoređivali biometrijski podaci”, rekao je Lang koji je na konferenciju u Sarajevo doputovao umjesto austrijskog ministra unutrašnjih poslova čiji je let iz Brisela, kako je rečeno, kasnio.
Jedan od važnijih austrijskih ciljeva je, dodao je on, da se sve zemlje, pa i zemlje Zapadnog Balkana, uključe u to i zajednički učestvuju u rješavanju “ove situacije”.
"Neatraktivna” europska zemlja za migrante
Lang je pokušao odgovoriti i na pitanje da prokomentira nedavnu izjavu danskog premijera Larsa Lokkea Rasmussena, a koju je podržao i austrijski kancelar Kurz, da "nekoliko EU zemalja razmatra formiranje kampova za azilante u nekoj europskoj zemlji koja nije članica EU”. Prema medijskim izvještajima, Njemačka, Holandija i Austrija podržale su takav stav, pojašnjavajući kako bi na taj način bilo omogućeno značajno poboljšanje Europskog azilantskog sistema.
“Već se tri godine vodi diskusija o tome da se u kontekstu migracija koje idu u pravcu EU formiraju određeni centri izvan EU, u kojima bi migranti tražili azil, gdje bi se registrirali, gdje bi bio provjeren njihov identitet”, rekao je Lang. Nije, međutim, precizirao da li bi se i BiH mogla naći na spisku tzv. “neatraktivnih” zemalja koje bi mogla ugostiti EU azilantske kampove.
“Spominjale su se zemlje poput Ukrajine i Egipta, ne znam o kojim se zemljama trenutno govori. Sistem je da se proba doći što bliže izvoru migracijskih kretanja kako bi se migranti blizu izvora ogradili, pa da se odluči kako da idu dalje”, pojasnio je Lang. Dodao je i da je vrlo važno spriječiti da migrantske rute budu duge i opasne, kao što su sada, već da se migrantima što prije pruži pomoć.
Ne smije se ponoviti 2015.
Premda dolazi iz zemlje članice EU, Boštjan Šefic kaže da za takve planove nije čuo. Navode danskog premijera nisu komentirali ni domaći zvaničnici, no ministar Mektić složio se sa zvaničnicima EU da se kriza iz 2015. godine ne smije ponoviti.
“Svi se moramo osvijestiti i vratiti se realnim činjenicama... Sve države u regiji moraju stvoriti vlastitu bazu biometrijskih podataka i ta baza mora biti kompatibilna sa bazama u EU”, rekao je ministar Mektić. Na taj način, pojasnio je, spriječilo bi se da osobe koje su već boravile ili tražile azil u zemljama EU to opet čine, možda pod drugim identitetom.
U tom smislu, dodao je, bitno je poštivati sporazume o readmisiji - vraćanju ilegalnih migranata, čime bi se stavilo do znanja da sistemi u zemljama “nove” Balkanske rute funkcioniraju i da neće biti dozvoljena njihova zloupotreba. Mektić je također naglasio kako treba “jačati vlastite kapacitete naših službi i materijalno i tehnički”, u čemu bi mogle pomoći zemlje EU.
Očekivanja velika, a pomoć?
“Neophodno je svim zemljama na migracijskom putu, prije svega Grčkoj, pomoći i to financijski i u vidu kadrova, pošto su pod najvećim pritiskom, a to isto važi za sve zemlje na migracijskom putu. Kolege iz Albanije i Makedonije tačno su precizirale šta im je potrebno - da im pomognemo sa financijama, logistikom i stručno”, naglasio je Boštjan Šefic iz slovenačkog Ministarstva unutrašnjih poslova.
U tom kontekstu, kako je rekao, i BiH bi, osim onoga što od nje očekuju u ‘pograničnim’ EU zemljama, mogla očekivati i pomoć Europske granične agencije Frontex, kako u financijskom, tako i u kadrovskom i stručnom smislu. U svakom slučaju, niko od prisutnih nije pominjao konkretnu pomoć, niti konkretne iznose moguće pomoći BiH za nošenje s migrantskom krizom.
Dok pomoć ne stigne, BiH se vlastitim snagama pokušava suočiti sa izazovom sve većeg broja migranata. “Mi kao država moramo stvoriti sve uslove, kao što smo da se pruži humanitarna pomoć migrantima, ali ta humanitarna pomoć mora da se odvija na tačno određenim mjestima”, naglasila je ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac. Dodala je kako je BiH migrantima na raspolaganje stavila sve kapacitete i nastavit će se truditi da im pomogne, jer “nijedna država ne želi da im se migranti hrane po parkovima”. “Migranti moraju biti adekvanto smješteni u kapacitete koje država mora da obezbijedi. Na nama je da pronađemo te smještajne kapacitete”, zaključila je ministrica Borovac.