Minhenska konferencija: Šta će izjaviti Joe Biden?

Ako se brojke ostave po strani, sigurno je da će najveću pažnju privući izlaganje novog potpredsjednika SAD, Joea Bidena (Džo Bajden). Centar Minhena je u svakom slučaju u opsadnom stanju. Počinje 45. konferencija o sigurnosti u svijetu. Očekivanja su velika. Hoće li skup obilježiti novi početak odnosa između SAD, Rusije, Evrope i NATO-a? O tome će se sigurno razgovarati kaže novi direktor konferencije, njemački diplomata Wolfgang Ischinger (Volfgang Išinger).

"Sigurnost u Evropi je sigurno jedna od tema o kojima će se raspravljati. Da li smo u pravu kada nastavljamo proces proširenja NATO saveza, možemo li definisati taj proces tako da on bude u skladu sa stavovima vlade u Moskvi koja smatra da je sve više u okruženju NATO-a? Druga tema je, naravno, energija. Tu su predstavnici država koje su veliki proizvođači gasa, poput Rusije, zemalja preko kojih se vrši tranzit, poput Ukrajine i zemalja koje kupuju gas."

Neobična napetost u očekivanju stavova SAD

I dok se spolja ne primijeti mnogo toga novoga, u salama gdje se konferencija održava se primjećuje neobična napetost i drugačije raspoloženje. Nakon dolaska na vlast novog američkog predsjednika Baracka (Barak) Obame svi očekuju politički preokret, uključujući i bolje odnose na liniji SAD-EU, bolje odnose Vašingtona i Moskve, signale koji bi ukazali na mogućnost kompromisa oko iranskog atomskog programa. Wolfgang Ischinger uoči konferencije tvrdi da je već vidljivo da SAD i Rusija šalju pozitivne signale jedna drugoj.

Minhenska konferencija je poznata po tome što ona nije zvaničnog karaktera, pa govornici obično mnogo slobodnije iznose svoje stavove, a prilika za razgovor se pruža i brojnim delegacijama koje se sastaju iza kulisa.

Irak, Iran, Afganistan...

Jasno je da će neke od osnovnih tema biti rat u Iraku, atomski spor sa Iranom, ali i rat u Afganistanu. Ima i onih koji upozoravaju kako novi američki predsjednik Obama nije povukao dobar potez kada je najavio jačanje američkih trupa u Afganistanu.

Jedan od njih je profesor Walther Stützle (Valter Šticle). On tvrdi da bi upravo rat u Afganistanu mogao postati najveći Obamin vanjskopolitički poraz. Problem u toj državi se ne može riješiti vojnom silom, baš kao što se vojnom silom ne mogu riješiti problemi nijedne zemlje, smatra Stützle i dodaje.

"To znači da je potrebno hitno usvojiti precizan plan, sa jasnim rokovima za njegove određene faze. To će uputiti jasan signal Afganistancima: Spremni smo da vam damo još određeno vrijeme kako biste vlastitim snagama izveli zemlju na put kojim želite. Međutim, nakon toga se povlačimo. Obama želi da u prvi mah ojača svoje trupe i smatram da je to velika greška."

Evropljani nisu raspoloženi za slanje novih vojnika u Afganistan

Što se Evropljana tiče, oni očekuju da će potpredsjednik SAD Joe Biden možda već u Minhenu iznijeti zahtjev da i oni daju svoj doprinos u slanju dodatnih jedinica u Afganistan. Bivši američki ambasador u Njemačkoj John (Džon) Kornblum smatra da Bajden neće u Minhenu iznijeti svoj zahtjev, ali dodaje da će taj zahtjev vjerovatno biti izrečen od strane SAD drugom prilikom.

"Smatram da je taj zahtjev opravdan. Ipak, mislim da je pomalo neobično da Evropljani ovdje sjede i strepeći čekaju odgovor na pitanje: Moramo li i mi slati dodatne trupe? Vojna strana misije u Afganistanu je važna, ali postoje i druge stvari. Najbolje što Evropljani u ovom trenutku mogu da učine jeste da daju svoj doprinos u stvaranju široke strategije koja će dovesti do uspjeha."