Minimalna plaća za 'mini poslove'

Tek što se Njemačka od januara prošle godine počela oporavljati od krize, već krajem augusta mogla se pohvaliti sa najvećim privrednim rastom u posljednja dva desetljeća. Ministar privrede Rajner Briderle (Rainer Brüderle) iz Liberalne stranke je tada izjavio:

”Njemačka je za vrijeme naše koalicije sa demohrišćanima postala privredni uzor. To vam je privredni bum kao iz priče.” Privredni bum rezultirao je otvaranjem novih radnih mjesta i rastu stope zaposlenosti. Međutim, ministar Briderle nerado spominju činjenicu da stopa zaposlenosti u Njemačkoj raste zahvaljujući najamnim radnicima i onim koji su primorani obavljati tzv. ”mini poslove”.

Radnik koji svoj hljeb zarađuje sa ”mini poslovima” radi samo određen broj sati u mjesecu, ne zarađuje više od 400 evra mjesečno, ne plaća porez i socijalne doprinose. Većinom se ugovori za ”mini poslove” sklapaju u trgovačkoj branši, restoranima i hotelima, zdravstvu i čistoći. Danas ih je preko sedam miliona, a njihov trend je u porastu. Stranački kolega saveznog ministra privrede Briderlea i predsjedavajući frakcije liberala u njemačkoj pokrajini Baden Vitemberg (Würtemberg) Hans Ulrih Rilke (Hans Ulrich Rülke) kaže: ”To, svakako, nije neki pozitivan pomak. Naravno da bi i nama odgovaralo zapošljavanje radnika kojima će biti uplaćivani svi zakonom utvrđeni socijalni doprinosi. Međutim, ovi poslovi će i u budućnosti imati važnu ulogu zbog fleksibilnosti tržišta rada.”

I njemački radnici često bez osnovnih prava

Preko pet miliona ljudi u Njemačkoj obavljaju isključivo ”mini poslove” i od tih prihoda žive. Dva miliona radnika uz svoj regularni posao, istovremeno obavlja i jedan od mini poslova, koristeći to kao dodatni izvor prihoda. Stručnjaci sa Univerziteta Disburg-Esen (Duisburg-Essen) koji su napravili istraživanje o ”mini poslovima” smatraju da su radnicima često uskraćena njihova prava. Za primjer navode trgovinu u njemačkoj pokrajini Saksoniji koja je svojim ”mini radnicima” plaćala samo polovinu standardne tarife bez novčane naknade za vrijeme godišnjeg odmora ili za vrijeme bolovanja.

Stručnjaci upozoravaju da mnogi preduzetnici zloupotrebljavaju ”mini poslove” za prikrivanje rada na crno. Problem se najjasnije može objasniti na primjeru 700.000 korisnika državne socijalne pomoći koji obavljaju jedan od mini poslova. Od zarađenih 400 evra, država im odobrava da zadrže 160 evra, međutim nijedna od državnih kontrolnih institucija ne može utvrditi da li korisnik socijalne pomoći zaista radi samo određeni broj sati ili i više od dozvoljenog.

Autorka: Selma Filipović

Odg. ur.: Z. Arbutina