Ministri po prvi puta spominju sankcije protiv Irana

Europska bi Unija mogla ukinuti financijsku pomoć Palestincima ukoliko se Hamas nakon stvaranja nove vlade ne bude pridržavao kriterija međunarodne zajednice. O tome su danas s visokim predstavnikom Europske Unije za vanjsku politiku i sigurnost Solanom i članom Europske komisije Ferrero-Walder razgovarali ministri vanjskih poslova Europske Unije u Salzburgu. Kako naglašavaju diplomati Europska Unija nije uputila nikakve političke preporuke. Unija godišnje pruža financijsku pomoć Palestincima u visini od pola milijarde eura. Neovisno o najnovijim prijetnjama sankcijama Iranu koje ne isključuje niti Solana u Europskoj Uniji još uvijek govore o rješenju diplomatskim putem.

Drugog dana na programu sastanka ministara vanjskih poslova je susret s kolegama iz zemalja jugoistočne Europe i Turske. Vijeće ministara namjerava ponoviti perspetive ulaska zemalja regije u Uniju. “No pri tome ne želimo žuriti, niti pokušati ostvariti uspjeh silom, ali isto tako nećemo stalno kočiti”, naglasila je Ursula Plassnik predsjedavajuća Vijeća ministara.

Iz Salzburga treba se odaslati znak vladama i građanima regije da su “vrata Europske Unije otvorena”, istaknula je Plassnik. Planirana je analiza postignutog od Solunskog summita 2003. godine kada je Europska Unija otvorila perspekive za zemlje zapadnog Balkana. Tri godine nakon Soluna vrijeme je da se razgovara o novoj etapi približavanja. Plassnik poručuje da je sada važna strategija ohrabrenja, posebice jer se u zemljama članice sve više širi umor od proširenja.

Francuska koči ?

Stajalište Europljana o mogućem pristupanju zemaja zapadnog Balkana Uniji vrlo je podijeljeno. U prijedlogu Vijeća ministara Europska Unija samo je potvrdila da “je budućnost zemalja zapadnog Balkana u Europskoj Uniji”. Prema navodima diplomata Francuska je spriječila prvotnu verziju koja je bila ambicioznija. No iz diplomatskih se izvora spominje da Francusku podržava još namanje još jedna ili dvije članice.

Po prvi puta nacrtu koji je vezan za prijam zemalja zapadnog Balkana u Europsku Uniju spominje se sposobnost prihvaćanja i apsorpcije koji se moraju uzeti u obzir u predstojećem priopćenju o zemljama jugoistočne Europe. Austrija je sposobnost apsorpcije i proširenja tražila kao uvjet za svoj pristanak otvaranja pristupnih pregovora s Turskom.

Oko viznog režima iznimke ali ne i potpuno ukidanje

Oko pitanja povećanja cijena viza za treće zemlje sa 35 na 60 eura, a to pogađa prije svega građane zemalja zapadnog Balkana, Plassnik je navela da će postojati iznimke za pojedine države, regije i grupe ljudi, na primer studente ili znanstvenike. Plassnik je ipak upozorila da ne treba biti pogrešnih očekivanja i zavaravanja da će Europska Unija u potpunosti ukinuti vize za građane zemalja regije, jer kako je naglasila Plassnik, tako nešto je nemoguće.

Ministri vanjskih poslova namjeravaju u svojem priopćenju koje će usvojiti sutra u potpunosti dati podršku dnevnom redu koji je usvojen na summitu u Solunu 2003. godine. Tada je Europska Unija obećala BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji da će postai neodjeljiv dio Europske Unije čim ispune određene kriterije.

Rupel: "Mladi iz BiH radije u Saudijsku Arabiju nego u EU

Na koncu slovenski ministar Dimitrije Rupel je iznjeo slovensko stajalište: “Smatramo otvaranje zapadnog Balkana i jugozapadne Europe temeljnim i strateškim usmjerenjem Europske Unije, smatramo je da je posebno potrebno podrpijeti mladu generaciju. A ako sam dobro informiram 70% studentske populacije u Srbiji nikada nije bilo u inozemstvu. Imamo paradoks da studenti iz BiH radije putuju u Pakistan i Saudijsku Arabiju nego u zemlje Europske Unije. To su pojave i problemi koje treba riješiti. A Slovenija je pozvana da pronađe riješenje i potakne ideje”, rekao je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u Salzburgu.