1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ministri vanjskih poslova EU i o zapadnom Balkanu

Alen Legović30. januar 2006

Ministri vanjskih poslova 25 zemalja članica danas imaju vrlo opširan dnevni red.: WTO pregovori, zapadni Balkan, Bjelorusija, zatim Bliski istok, Iran i Irak te na koncu Afganistan, Azija i odnosi s Latinskom Amerikom.

https://p.dw.com/p/AXgT
Christian Schawarz-Schilling novi visoki predstavnik EU-a u BiH
Christian Schawarz-Schilling novi visoki predstavnik EU-a u BiHFoto: AP

Prvi sastanak ministara vanjskih poslova pod novim predsjedištvom počinje tradicionalno sa polusatnom javnom raspravom, prije svega o prioritetima austrijskog predsjedništva.

Vijeće ministara raspravljat će o stanju na zapadnom Balkanu. Očekuje se da će ministri izraziti žaljenje zbog smrti kosovskog predsjednika Rugove te pozvati sve kosovske vođe i stranke na suradnju oko implementacije standarda kako bi osigurali da Kosovo sudjeluje konstruktivno u procesu pregovora o statusu.

Imenovanje Schwarza-Schillinga za novog visokog predstavnika u BiH

Vijeće će imenovati Christiana Schwarz-Schillinga za visokog predstavnika Europske Unije u Bosni i Hercegovini, a istodobno će se zahvaliti dosadašnjem visokom predstavnikom Unije u BiH Britancu Paddyju Ashdownu. Vijeće će se osvrnuti i na raspravu o ustavnoj reformi u Bosni i Hercegovini.

Ministri će razgovarati o pitanju referenduma Crne Gore o neovisnosti koji se mora odvijati prema međunarodno priznatim standardima, naglasit će Vijeće. Očekuje se potpora ministara preporukama komisije donosene u Veneciji u prosincu/decembru kao i za misiju Miroslava Lajčala, posebnog izaslanika glavnog tajnika Europskog vijeća Javiera Solane.

Očekuje se da će Ministarsko vijeće opetovano naglasiti važnost pune suradnje s Haaškim sudom od strane Srbije i Crne Gore te Bosne i Hercegovine te da će uputiti poziv na obje zemlje da poduzmu odlučne akcije kako bi se preostali bjegunci prije svega Radovan Karadžić i Ratko Mladić mogli konačno naći pred sudom u Haagu.


Zamrzavanje SSP-a sa Srbijom i Crnom Gorom nije na dnevnom redu

Povjerenik Rehn još u petak je poručio kako ministri neće raspravljati o mogućem obustavljanju ili zamrzavanju pregovora o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom.

Izborna pobjeda Hamas postavila je i europsku vanjsku politiku pod novo svjetlo i pred nove kušnje. Budući je Europska Unija najveći financijski donator u na Bliskom istoku, Europa posjeduje i određeni instrument pritiska kojim bi možda mogla smriti Hamas. Europljanima je u ovoj krrizi na Bliskom istoku potrebno možda više nego ikada poseban osjećaj i pristup, a među prvima teren i atmosferu ispituje njemačka kancelarka Angela Merkel obilazeći zemlje i čelnike na Bliskom istoku. Europskoj Uniji zapravo ništa drugo ne preostaje nego od Hamasa tražiti da odustane od terora, a predaja oružja je tek drugi i vjerojatno dugotrajnio korak, jer i nekadašnjoj organizaciji PLO trebao je dugi niz godina da preda svoje oružje.

Od ostalih tema ministri će raspravljati o stanju u Bjelorusiji koja se nalazi pred skorim predsjedničkim izborima, zatim stanje pregovora o korištenju nuklearne energije s Iranom. Osim toga Europska komisija dat će svoju procjenu o trenutnom stanju pregovora o Dohi nakon 6. ministarske konferencije WTO-a u Honkongu u prosincu/decembru prošle godine.