Ministri vanjskih poslova o BiH

Među prvim zaključcima jučer su stigli oni o Bosni i Hercegovini, gdje su ministri pozdravili stvaranje novog Vijeća ministara u BiH i pozvali nove vlasti u toj zemlji da završe pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i brzo ispune četiri uvjeta koji su zapisani u zaključcima Europskog vijeća iz 2005. godine, a to su reforma policije, reforma radio i tv-servisa, suradnja s Haaškim sudom te nastavak administrativnih i zakonodavnih reformi. Ministri su izrazili svoju punu podršku za europsku perspektivu Bosne i Hercegovine.

Ministri pozvali BiH da provede reformu policije

Oko stanja u BiH njemački ministar vanjskh poslova Steinmeier je rekao: «Naravno da se veselimo stvaranju nove vlade, ali zadaci ostaju, a zadaci su nastavak i provedba reforme policije i naravno još veći zadatak je reforma ustava na kojem se pod hitmo treba poraditi i za to pozivamo odgovorne. Upravo smo prošloga tjedna imali sastanak Vijeća za implementaciju koje je kao rezultat navelo da stanje u zemlji se još uvijek ne smatra toliko opuštenim i kooperativnim da već sada možemo zatvoriti Ured visokog predstavnika», rekao je njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier iskoristivši priliku da zahvali visokom predstavniku Schwarz-Schillingu za njegov dosadašnji posao. Steinmeier je naglasio kako je ustanovljeno da je sama dužnost visokog predstavnika i dalje potrebna pa će se to u redovitim razmacima provjeravati kako izgleda napredak u BiH, a funkcija visokog predstavnika ostaje još godinu dana.

Istodobno šefovi diplomacija zemalja članica pozvali su nove vlasti u BiH da iskoriste trenutnu dinamiku oko reforme policije. Vijeće ministara primilo je na znanje procjenu stanja u BiH i regiji što je učinilo Vijeće za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini, a primljeno je i na znanje da će Ured visokog predstavnika u BiH zatvoriti se sredinom 2008. godine te da će se stanje u BiH još jednom preispitati u desetom mjesecu ove godine. Vodeći princip politike u Bosni i Hercegovini ostaje vlastita odgovornost.

«Što se tiče Balkana, u BiH smo donijeli odluku koja je vrlo važna. Kada je riječ o EUFOR-u, mi smo smanjili kontingent, misleći da kada je riječ o sigurnosnom stanju stvari se poravljaju i dopušta nam smanjenje snaga na rizinu manevarskog bataljuna, ali trebamo nastaviti s pritiskom za postizanje napretka na političkoj strani. Premijer BiH bio je prije nekoliko dana ovdje i imali smo snjime razgovarati te dati mu jasnu poruku da reforme se trebaju nastaviti, prije svega reforma policije kako bi se SSP pomaknuo s mjesta. Stoga, premda se stabilnost popravila, kada je riječ o sigurnosti, što nam dopušta da smanjimo naše snage, politička situacija se mora popraviti kada govorimo o reformama. Na tom području treba se ostvariti veliki napredak ukoliko se želi nadoknaditi izgubljeno vrijeme i zaključiti SSP»,naglasio je Solana.

Politički i sigurnosni odbor prihvatio prerađeni plan za operaciju ALTHEA što su i ministri primili na znanje. Time je moguća provedba postepenog prestrukturiranja EUFOR-a pri čemu se mora uzeti u obzir sigurnosna situacija u zemlji. Europska unija zadržat će svoju prisutnost u BiH kako bi i dalje pridonjela održavanju sigurnog okruženja. EUFOR će u BiH ostaviti snage uvisini od 2.500 vojnika, a u okviru operacije ALTHEA nastavit će surađivati s NATO savezom.

Sastanak EU-Trojke i Srbije

Danas se u Bruxellesu održava sastanak Europske trojke i Srbije. «Što se tiče Srbije, mi ćemo danas ovdje imati predsjednika Tadića i sastanak Europske trojke kako bi smo vidjeli kako će se razviti stanje oko formiranja vlade u Srbiji i da vidimo kako bi se mogli razvijati pregovori intenzivirani dijalog koji traje u Beču. 10. ovog mjeseca na sastanku na vrhu između Prištine i Beograda pod vodstvom predsjednika Ahtisaarija nadamo se pomako procesa u pravom pravcu» rekao je visoki predstavnik Javier Solana.

Bez dogovora oko obnovljivih izvora energije

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a nisu se jučer mogli dogovoriti oko toga trebaju li zacrtani ciljevi o samnjenju emisije ugljičnog dioksida postati obvezujući.

Njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier se zalaže da do 2020. godine jedna petina potreba energije pokrivaju obnovljivi izvori energije. Uloga energije dobivene iz snage vjetra, sunca ili vode je sporna među članicama. Dok se Njemačka,Velika Britanija i Danska zalažu za što veće korištenje regenerativnih izvora energije, tome se protive Francuska i Finska. Francuzi žele slobodan izbor oko izvora energije. Francuska drži da su njezine atomske centrale dovoljan doprinos zaštiti okoliša, a slično stajalište dijeli i Finska gdje se trenutno gradi jedini novi nuklearni reaktor u Europi i to francuskog tipa. Mnoge nove istočnoeuropske članice također ne dijele euforiju oko obnovljivih izvora energije, jer strahuju od velikih investicija i time mogućnosti poskupljenja električne energije, što bi pak, smatraju, moglo usporiti gospodarski rast.

Zbog toga će pitanje zajedničke energeske politike i zaštite okoliša biti glavne teme summita Europske unije koji se u četvrtak i petak održava u Bruxellesu.