1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mladi Bosanci sanjaju o Njemačkoj

Daniel Heinrich21. juni 2016

BiH slovi kao "sigurna zemlja porijekla", ali ekonomija ove zemlje je na koljenima. Zbog toga veliki broj mladih želi napustiti zemlju.

https://p.dw.com/p/1JA7o
Foto: DW/D. Heinrich

Goethe-Institut Sarajevo: socijalistička arhitektura, treći sprat, lift ne funkcionira, toplo je u "Sobi Berlin". Dina Rizvo je strog šef. Pojavljuje se s crvenim ružem, obučena u ljetnu haljinicu. Od prije tri godina ova 26-godišnjakinja radi kao učiteljica njemačkog. Rijetko je interes za kurseve njemačkog bio tako veliki kao sada.

"Broj polaznika raste iz godine u godinu. Ljudi, koji dolaze na kurs, su veoma različiti". Sve je počelo sa ljudima, koji su željeli otići na spajanje porodice u Njemačku, kaže Rizvo: "Oni ovdje završe osnovne kurseve i u Njemačkoj se obrazuju dalje. No tu su i ljudi sa završenim studijem, pravnici, koji se prekvalificiraju za njegovatelje i koji su spremni biti njegovatelji u Njemačkoj."

Njemačka je omiljena: I to ne samo jer su brojni ljudi iz BiH tokom jugoslovenskih ratova pobjegli u Njemačku. Prije svega Berlin slovi kao omiljeno mjesto mladih Bosanaca. Fascinacija Njemačkom i Europom općenito sigurno ne bi bila tako velika da situacija u vlastitoj zemlji nije tako loša. Karsten Duemmel je šef Fondacije Kondrad-Adenauer u Sarajevu. On obrazovni sistem u BiH ocjenjuje katastrofalnim: "Nažalost u obrazovnom sistemu, od vrtića do univerziteta, se mora mnogo toga poboljšati", kaže on. U BiH se, kako kaže, tuguje za prošlošću i postoji percepcija da je ranije obrazovni sistem u Jugoslaviji bio pozitivan primjer. "Nažalost Jugoslavija je prošlost, a u zemljama nasljednicama se od rata nije mnogo toga promijenilo", kaže Duemmel.

Odliv mozgova

Političko nedjelovanje ima posljedice: Bosanske fakultetske diplome u inozemstvu često nisu priznate. U samoj zemlji teško da ima posla, nezaposlenost mladih iznosi oko 60 posto. To vodi k tome da se čak i osobe sa fakultetskom diplomom odlučuju za preškolovavanje kako bi u inozemstvu dobile šansu za posao.

Lejla Ibišević već dva mjeseca uči njemački - kao i brojni drugi iz njene generacije. Lejla je po profesiji politolog, dva puta sedmično dolazi po pet sati na učenje njemačkog u Goethe Institutu. "Želim raditi u Njemačkoj kao medicinska sestra jer u BiH jednostavno ne mogu naći posao." Za ovu stidljivu 26-godišnjakinju situacija je teška. "Ovdje sam rođena, ovdje sam odrasla, moja cijela porodica, svi moji prijatelji su ovdje. U Njemačkog nemam nikoga", kaže ona tiho.

Lejla je dio programa "Triple Win" "Društva za međunarodnu suradnju" (GTZ). Ovim programom njemačka vlada pokušava smanjiti teško stanje u njegovateljskoj branši u Njemačkoj. Takvi programi su dobri za Njemačku, a ne samo za BiH. Svjetska banka procjenjuje da je s obzirom na opći "Brain Drains" zemlju proteklih godina skoro 10. 000 visokokvalificiranih godišnje napustilo BiH. Za zemlju sa samo četiti miliona stanovnika to je katastrofalno veliki broj.

Bosnien Sarajevo Dina Rizvo Lehrerin für "Deutsche Sprache" am Goethe Institut
Učiteljica njemačkog Dina Rizvo ponekad i sama razmišlja o tome da napusti BiHFoto: DW/D. Heinrich

Članstvo u EU: Svjetlo na kraju vječnog tunela

Olaf Deussen radi za ured EU u Sarajevu. Za mjesto susreta je izabrao kafić u starom gradu. Okružen velikim lusterima i zlatom obrubljenim šećernicama ovaj uposlenik EU govori o pozitivnom imidžu, koji Unija ima u BiH.

"Ljudima gori pod nogama upravo na području ekonomije. Nezaposlenost u zemlji je ekstremno velika, što znači, da ljudi prije svega žele imati posao", kaže on. "Ako se pogleda šta je sve EU posljednjih godina uradila u jugoistočnoj Europi, onda to može biti i pozitivan primjer za BiH".

On zvuči pun nade, a Karsten Duemmel se slaže s njim. No u poređenju sa susjednom Srbijom, on upozorava da ne treba imati preveliku eurforiju: "Pristup EU je svjetlo na kraju tunela. Naravno u taj tunel je veoma dug, a put u EU jako dalek."

U starom gradu u Sarajevu gospođa Rizvo ima mnogo razumijevanja za svoje učenike. I ona sama ponekad razmišlja o tome da napusti zemlju: Njena plaća joj je dovoljna tek da sastavi kraj s krajem. "Ako bih ja bila pet godina nezaposlena kao drugi ljudi onda bih i ja uradila sito", kaže ova mlada učiteljica. Ona slaže ramenima i dodaje: "Ako ovdje nemam posao, onda nemam razloga da ovdje ostanem."

Njeni učenici dijele ovo mišljenje, smješkaju se po malo zbog njemačkih novinara u učionici i ponovo se vraćaju svojim knjigama iz gramatike. Nema sumnje da su vrlo ozbiljni u učenju njemačkog, ne samo zbog ozbiljnog pogleda gospođe Rizvo. Unatoč tome što je petak poslije podne, unatoč ljetnim vrućinama.