100611 Jugendarbeitslosigkeit Europa
13. juni 2011
"Želimo veća prava, stalan posao, šansu da imamo vlastiti stan i budućnost", kaže jedan od mladih demonstranata u Madridu.
Omladina u Španiji je isfrustrirana. Skoro svaki drugi mladi čovjek nema posla, stopa nezaposlenosti među Špancima mlađim od 25 godina iznosi 44 odsto. I tako su i protekle sedmice i vikenda oni izašli na ulice Madrida i drugih gradova.
Jedan od uzroka za loše stanje je kriza građevinske branše, jedne od ključnih privrednih grana u Španiji. Ova branša nakon kraha na tržištu nekretninama ima 70 odsto manje posla nego ranije. Za vrijeme buma na tržištu mnogi mladi su napustili školovanje kako bi se zaposlili na gradilštima. Sada su bez posla.
Mladi su prve žrtve kada se uručuju otkazi
Španija nije jedini takav primjer. U Grčkoj, Italiji ili Irskoj je oko trećina mladih bez posla. U decembru prošle godine u 19 od 27 država EU nezaposlenost među mladima je iznosila više od 20 odsto. Omladina je prva žrtva privredne krize, navodi Holger Schäfer, ekspert za tržište rada pri Institutu za njemačku privredu.
"Mladima je teže jer su manje vremena proveli u firmama u kojima rade. To znači da ih i zakon manje štiti, obično imaju i vremenski ograničene ugovore. Osim toga imaju i manje iskustva i znanja u vještinama koje su potrebne nekoj firmi, tako da su obično prve žrtve mjera štednje."
Stanje u Njemačkoj nešto bolje
Političari se tome mogu suprotstaviti samo na jedan način - donošenjem kratkoročnih mjera koje bi dovele do oživljavanja privrede, smatra Schäfer.
"Konjuktura igra važnu ulogu. Broj pripravničkih mjesta za mlade zavisi od kretanja na tržištu rada. Ako se otvaraju radna mjesta, onda to bitno popravlja poziciju mladih jer firme otvaraju i mjesta za one koji kroz posao izučavaju zanat. Španija je primjer za to. 2006. tamo je bez posla bilo samo 18 odsto mladih, dakle mnogo manje nego sadašnjih 44 odsto."
U Njemačkoj je nešto bolje stanje u odnosu na druge evropske države. Njemačka privreda raste, pa je među mladima nezaposlenost nešto ispod deset odsto, baš kao i u Austriji i Holandiji. Jedan od razloga za to leži i u dualnom sistemu obrazovanja u kojem se u Njemačkoj do diplome u brojnim segmentima privrede dolazi kroz školovanje i rad u samim fabrikama ili biroima.
Autor: Nils Naumann/Azer Slanjankić
Odg. ur.: Zorica Ilić