1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mladi zapadnog Balkana – „Generacija u izolaciji“

Erol Avdović29. mart 2006

Iako se Evropa već nekoliko decenija trudi da ruši zidove i briše granice medju njenim stanovnicima, jedan veliki, nevidljivi zid, takozvani šengenski, odavno je u izolaciju stavio gradjane država zapadnog Balkana.

https://p.dw.com/p/AUvf
Mladi stranci na zapadu imaju bolje perspektive
Mladi stranci na zapadu imaju bolje perspektiveFoto: European Community, 2004

Čelne evropske institucije ne raspravljaju često o ovom problemu i ne posvećuju mu, čini se preveliku pažnju. Ove zemlje su još uvijek okarakterisane kao zemlje visokog rizika i vizni režim za njene stanovnike još uvijek je veoma oštar. Ipak Evropska unija ima potrebu integracije zapadnog Balkana, tvrdi Jelko Kacin, poslanik u Evropskom parlamentu u Briselu.

„Tu postoji na jednoj strani razumijevanje, na drugoj strani solidarnost i na trećoj strani potreba da se ubrza proces integracije zapadnog Balkana u evropski kontinent. Mislim da je to priča koja ima dva pravca. Treba pogledati sebe u ogledalo i vidjeti da li je to stanje ružno ili je onako, otprilike normalno, a ako je još uvijek ružno onda to treba popraviti.“

Mladi zapadnog Balkana danas su „Generacija u izolaciji“ te je potrebno da vlade tih država počnu ispunjavati zahtjeve koje je pred njih postavila Evropska unija, a s druge strane je potrebno lobirati institucije koje odlučuju kakav i koliko oštar treba biti vizni režim za gradjane Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Albanije i Makedonije. Goran Svilanović, nekadašnji ministar inostranih poslova u Vladi Srbije i predsjedavajući jedne od radnih grupa Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu:

„Postoji jedan veliki posao, da kažem tehnički preduslovi, koje trebaju naše vlade da urade taj posao, pa da onda još odlučnije zatraže promjenu politike, jer drugi dio je čisto politički Mislim da mi u svom nastojanju da srušimo šengenski zid najveću podršku trebamo da očekujemo od Evropske komisije, dakle od vlada Evropske unije.

U diskusiji koja je o ovoj temi vođena u Evropskom parlamentu učestvovalo je i niz nevladinih organizacija, medju kojima najznačajnije mjesto zauzima holandska NVO IKV, koja na području BiH djeluje već nekoliko decenija u mnogim projektima. Jedan od najznačajnijih je svakako kampanja za ukidanje viza gradjanima zapadnog Balkana. Dion van den Berg, direktor IKV – a.

„Mislim da je cijeli problem sa vizama za gradjane zapadnog Balkana velika sramota za Evropsku uniju. Nepravda je što ljudi imaju velike poteškoće da putuju u zemlje zapadne Evrope. To je sramota, ali i nedostatak političke volje naročito jednog dijela Evropske unije.“

Oni koji se na području zapadnog Balkana najviše zalažu za ukidanje viza i koji već nekoliko godina vode ovu kampanju jesu okupljeni oko Gradjanskog pakta za jugoistočnu Evropu. Direktorica Gradjanskog pakta Hedvig Morvai – Horvath:

O ton

„Dosada smo uglavnom radili na tzv. podizanju svijesti u regionu i mi trebamo da krenemo i u Evropu i da objasnimo tim ljudima da mi patimo i da jednostavno oni treba da shvate da cijela ova politička priča ima i jednu ljudsku dimenziju.“

Upravo tu ljudsku dimenziju Gradjanski pakt za jugositočnu Evropu prikazao je u knjizi „Najbolje priče iz reda za vize“ Ivan Branisavljević, jedan je od četiri nagradjena autora koji su svoje priče predstavili na pomenutim promocijama.

„Jako je bitno da neko uoči taj problem i da jednostavno postoji feedback, pošto oni nas prtiskaju, bukvalno nas izoluju, potrebno je da se neko žali. Mislim da sama priča o tom problemu možda neće dati konkretne rezultate, ali će neke pozitivne pomake će sigurno imati. „

Evropsku javnost, naročito onu koja potpada pod šengenski vizni režim, jako je uzburkala informacija, da će troškovi za šengensku vizu tokom sljedećeg mjeseca biti povećani sa sadašnjih 35, na 60 eura, zbog novih sigurnosnih tehničkih detalja koji će biti uvedeni. Konačna odluka da li će i zemlje zapadnog Balkana biti obuhvaćene novim cijenama šengenskih viza biće donesena u narednim danima.