Mnoga djeca migranata bez obrazovanja

Prema procjeni Savezne agencije za rad radi se o 30 000 mo neriješenih molbi. Njima bi ubuduće trebala pomoći incijativa savezne vlade da direktno razgovara sa poduzetnicima koji su migrantskog porijekla. U Njemačkoj živi 15 miliona ljudi stranog porijekla. Pri tome je u porastu prije svega broj mladih. U mnogim gradovima već 40 procenata svih mladih je migrantskog porijekla. To su mladići i djevojke koji često imaju probleme sa školom. Mnogi ostaju bez diplome, a njihovu perspektivu za zapošljavanjem, savezna opunomoćenica za integraciju Maria Böhmer je ocijenila kao zastrašujuću:

« Ono što nas posebno zabrinajva je visoki udio mladih koji ostaju bez bilo kakve profesionalne kvalifikacije. To je skoro 40 procenata. Uz to dolazi podatak da je sve manje mladih migrantskog porijekla koji završe školovanje u dualnom sistemu. Najnoviji podaci pokazuju da smo imali donekle opadajući trent u periodu od 2004 do 2005., što je izraženo u brojevima od 72 000 na 67 600».

Uz to se prema navodima Sveznog ureda za statistiku u prošloj godini broj mladih stranog porijekla koji se obrazuju skoro prepolovio. A, pri tome su svi imali mogućnost da odrastaju u dvojezičnoj sredini. To je zanimljivo prije svega za poduzetnike i preduzeća vlasnika migrantskog porijekla, čiji je broj u Njemačkoj u medjuvremenu dostigao 300 000. Oni medjutim, zavisno od nacionalnosti obrazuju samo 6-15 posto učenika. Takav trend savezna vlada želi promijeniti. Na osam regionalnih konferencija, koje će se održati narednih mjeseci u gradovima sa visokim procentom stranih poduzetnika, oni bi se trebali bolje informirati o njemačkom obrazovnom sistemu: « Na taj način se želimo regionalnim akterima obratiti na licu mjesta. Želimo ih ohrabriti da stave na raspolaganje više mjesta za učenike u svojim firmama i preduzećima. Posebno nam je cilj razgovarati sa poduzetnicima koji su i sami stranog porijekla da se jače uključe u obrazovni sistem, jer je njihov udio za sada mnogo manji od njemačkih poduzetnika».

Radi se o inicijativi koja će sigurno biti aktivno podržana od strane preduzeća, jer mnoga od njih nisu imala dovoljno povjerenja u njemački obrazovni sistem, ističe potpredsjdenik Tursko-njemačke industrijsko- trgovačke komore Nihat Sorgec: « Mi smo utvrdili da poduzetnici turskog porijekla nemaju dovoljno saznanja i da je neophodno uspostaviti informativni i savjetodavni sistem. Takodjer imamo problem da poduzetnici stranog proijekla koriste samo polovinu vladinih olakšica, u odnosu na ono što koriste Nijemci».

Sa rezultatom, da 70 posto svih novih poduzetnika turskog porijekla u prve tri godine moraju objaviti konkurs. Sorgec medjutim ne vidi samo deficite kod poduzetnika, nego i kod potencijalnih učenika u privredi. Mnogi od njih bez školskog svjedočanstva nisu sposobni da se prijave na konkurs za dalje obrazovanje.

« Mogu navesti primjer jednog poduzetnika koji je izrazio spremnost da uzme četiri učenika. On im je postavio sljedeće pitanje: kupujem robu za 1000 eura i želim zaraditi 20 posto. Za koju cijenu moram robu prodati?Jedan učenik sa svjedočanstvom Hauptschule je odgovorio 90 eura. To je bio njegov proračun. Zaista žalosno.Tu moramo voditi računa, da poduzetnicima šaljemo odabrane učenike, jer u protivnom neće biti spremni da ih obrazuju».

U ponedjeljak će u Berlinu biti održana prva regionalna konferencija. Do 2010. godine planira se otvaranje 10 000 dodatnih mjesta za učenike u privredi. To je u najmanju ruku cilj inicijative, u kojoj pored Ministrastva za obrazovanje učestvuju brojna poslovna njemačko- strana udruženja, kao i Industrinjsko- privredna komora Njemačke.